2025. – GODINA CIJENA Ugostitelji će se morati suočiti s činjenicom da prostor za poskupljenja  uglavnom više ne postoji

U petak smo u zagrebačkom Kiyomiju naručili ukupno osam manjih, ali ne baš niskokaloričnih jela. Uz pet čaša vina i dva bezalkoholna koktela vrlo dobar ručak za dvoje platili smo 152 eura. I to je fair cijena za puno ukusne hrane.

Većina jela u Kyomiju košta između 11 i 17 eura; najjeftinija je miso juha za 3 eura, a najskuplji wagyu za 30 eura. Vina, osobito ona bolja, imaju predinflacijske cijene. Klasični šampanjac Charles Heidsieck košta 77 eura, što je četrdesetak eura niže od njegove prosječne cijene u zagrebačkim restoranima, a izvrsna malvazija OMO Milana Budinskog košta 56 eura, što je jednako ili niže nego u Batelini, restoranu s možda najnižim cijenama vina u Istri (kad je riječ o dobrim restoranima).

Kiyomi je, naravno , skoro stalno pun. Čak i u subotu poslije Nove godine kad je pola Zagreba otišlo iz grada, Kiyomi je za ručak bio prepun. Kiyomijev vlasnik Davor Bienenfeld očito zna što radi. Bienenfeld, čiji su svi restorani, od Timea preko Izakaye do Torikaye uvijek bili puni, savršeno razumije da je politika cijena jedan od čimbenika koji presudno utječu na uspjeh restorana. Osobito danas. Bienenfeld je uspio spojiti široko prihvatljive cijene s dobrom kvalitetom, originalnom ponudom i više nego solidnom profitabilnošću, i to uz velik broj zaposlenih. Što znači da se može (ako se zna). Batak je još bolji primjer.

U vrijeme prije eura, vlasnici Batka strogo su pazili da nijedno jelo u restoranima ne bude skuplje od 100 kuna. Danas je granica na nekih 16 ili 17 eura. Porcije su velike, meso kvalitetno a meni se sezonski obogaćuje. Rezultat? Batak je postao nacionalni lanac s više od dvadeset restorana, uključujući ekspoziture u Osijeku, Rijeci, Zadru i Puli. U protekle dvije godine restorani i hoteli bili su rekorderi dizanja cijena u Hrvatskoj. Kad je službena inflacija iznosila 10, ugostiteljsko hotelska inflacija iznosila je 20 posto.

Kad je službena inflacija pala na 5 posto, restoransko hotelijerska zadržala se na 14. Mislimo da taj trend, koji je već nanio ogromne štete hrvatskom turizmu učinivši ga nekonkurentnim, žurno mora prestati. Prema službenim projekcijama, plaće u 2025. rasti će manje nego u 2024. Neće, dakle, biti osjetnijeg povećanja kupovne moći. Drugo, cijene u Hrvatskoj, osobito u Dalmaciji, dostigle su gornju granicu psihološke prihvatljivosti. Ne žele li postati masovno antipatični, ugostitelji više ne smiju vidljivije dizati cijene, neovisno o rastu cijena hrane. I to je glavni trend koji će obilježiti hrvatske restorane u 2025. godini, ne računajući pravi fine dining koji je disciplina za sebe, s posebnim pravilima. Godina 2025. bit će definitivno godina cijena.

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.