Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Na Badnjak se tradicionalno posti, a večera se uglavnom sastoji od posne, ali bogate trpeze. Na jelovniku će se tako, nakon blagoslova i molitve, uglavnom naći bakalar ili riba, salata od graha, krumpir, kiseli kupus. Glavno jelo je u pravilu bakalar, ili u nedostatku bakalara, i neka druga vrsta ribe, morske ili slatkovodne poput srdela, pastrve, orade, brancina, šarana i sl., ovisno o regiji.
Bakalar se priprema “na bijelo”, kao namaz ili na lešo. Priprema li se kao namaz, u još topli, očišćeni bakalar umiješa se maslinovo ulje te se začini češnjakom, peršinom, solju i paprom. Također, poslužuje se bakalar s povrćem, na crveno ili složenac od bakalara. Ovisno o tome tko i kako voli.
Prije bi se uz to pekao i kruh koji bi bio na stolu sve do blagdana Sveta tri kralja, a njegova je veličina, po vjerovanju naših starih, simbolizirala bi obilje naredne godine.
Na Badnjak se, naveo sam već, tradicionalno posti, iako Katolička Crkva, a ovo je veoma bitno za spomenuti, post ne smatra obveznim. Istina je da je nekoć na Badnjak po crkvenim pravilima bio strogi post i nemrs, ali više nije tako zapovjeđeno i dozvoljeno je jesti meso i ne postiti. U službenom crkvenom zakoniku ne navode se dani došašća, pa ni Badnji dan, kao izričiti pokornički dani, a to znači da Badnji dan nije određen kao dan u koji bi bio obvezan post.
Reformom liturgije i discipline u Katoličkoj Crkvi na Drugom vatikanskom koncilu ta je odredba na radost svih ljubitelja mesa ukinuta pa sada nije neuobičajeno na Badnjak vidjeti da se konzumira i nešto malo konkretnije od gore nabrojanog. (Iako, da se razumijemo, i morski te rječni specijaliteti znaju biti itekako konkretni…)
Već idući dan međutim, za Božić se jede skoro pa isključivo meso. Božićni ručak predstavlja naime poseban trenutak kada se okupljaju obitelj i prijatelji kako bi uživali u zajedničkom druženju ali i ukusnom obroku. U Hrvatskoj se za Božić tradicionalno pripremaju razna jela koja variraju ovisno o regiji, ali postoje i zajedničke navike.
Na Božić, nakon blagovanja ribljih jela na Badnjak, tradicionalno se poslužuje pečenka, purica, patka, jelo od divljači ili svinjetina, ovisno o obitelji i regiji. Također i sarma je nešto što je često prisutno na blagdanskim stolovima, a ostali specijaliteti ovise o različitim dijelovima Hrvatske, a u kojima se mogu naći specifična jela i običaji, poput pašticade, dalmatinskih pršuta, šunki i sira. U svim tim jelima odražavaju se tradicije i običaji koje obitelji njeguju, stvarajući poseban ugođaj za božićne blagdane, a mlinci, pečeni krumpir i krumpir salate te svježe zelene i francuske salate neizostavni su prilozi svemu navedenom.
Eh da, skoro sam zaboravio, ne jede se zapravo isključivo meso za Božić. Količinu kolača koja se pripremi za taj 25. prosinca jednostavno je nemoguće izmjeriti, ali vjerujte mi kada vam kažem: sasvim ju je moguće pojesti… Pogotovo uzevši u obzir da se i narednih tjedan dana, sve do Nove godine, jedu ostaci te veoma obilne hrane pripremljene povodom božićnog slavlja.
O tome koliko se za to vrijeme pije,
šampanjaca, Maranya, Santa Elisabette, Punta Greca, armagnaca…bolje da ni ne razmišljam a kamoli pišem. Sasvim je dovoljno da sam sve to ispio već u ova prva dva blagdanska dana!
Ono bez čega se sve to vrijeme međutim nikako ne može, a i to je, čini mi se, već postala tradicija, i to poprilično iritantna, to je jadikovanje oko toga da se za to vrijeme između Božića i Nove godine neumjesno prejedamo. Svi se, kao, nešto žale da previše jedu i piju, ne mogu disati ili, štojaznam, da se nenormalno debljaju.
“Trebali bi…”, govore dok zavaljeni leže na trosjedu i po sto i petnaesti put gledaju Kevina samog u kući, “paziti što jedu…”
Na Novu godinu zatim, dok uz sedmi dan podgrijavanu sarmu liječe svoj mamurluk te slušaju Novogodišnji koncert Bečkih filharmoničara, donose nekakve odluke o dijetama i vježbanju kojih se neće držati ni do izvođenja posljednje skladbe u Zlatnoj dvorani Bečkoga glazbenog društva.
Nije stoga problem u ovih par dana između Božića i Nove godine, a koje bi svakako trebali provesti najbolje što znamo i možemo, pa i u pogledu gastronomskih iskustva, već u svim onim danima između Nove godine i Božića tijekom kojih bi, zapravo, trebali paziti što, kako i koliko jedemo.
Tijekom ovih par preostalih dana u 2024. godini ne treba se zato ni od čega suzdržavati osim, jasno, od samog suzdržavanja. To je uostalom i sadržano u onoj lijepoj, ovih dana učestaloj želji: sve najbolje!
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
