Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Prije osam godina Marjan Simčič izmislio je jedinstven način da promovira rebulu, glavno grožđe Brda i Collia: Brda su slovensko, a Collio talijansko ime za istu vinorodnu regiju. Gospodin Simčič, kao i mnogi drugi slovenski vinari iz Brda, ima vinograde s obje strane granice, a veliki Silvio Jermann prebacio je svoje glavne vinske operacije iz Italije u Sloveniju.
Imali smo čast i sreću nazočiti svim dosadašnjim izdanjima Masterclassa Brda Home of Rebula i evo ponovno smo, sedmi put, ostali impresionirani razinom znanja, organizacije i nenametljive ali vrlo efikasne promocije koju ta jedinstvena manifestacija proizvodi iz godine u godinu.
Ove se godine Masterclass Brda Home of Rebula održavao u jednom danu, što je svakako praktično rješenje. U deset ujutro sudionici, vinski profesionalci iz niza europskih zemalja, krenuli su u off-road vožnju veoma strmim terasastim vinogradima u Brdima, da bi uživo vidjeli gdje raste najbolja rebula i kako izgleda opoka, neobični geološki format koji je lakše opisati nego definirati: opoka je u sredini presjeka plavosmeđa i puna kamenja koje je toliko krhko da se mrvi u ruci.
Zatim je oko pola jedan počeo ručak na terasi Vile Vipolže udaljene kilometar ili dva od talijanske granice. Ručak je naglo prekinut trominutnim pljuskom, koji je organizatore natjerao da goste povuku u jednu od dvorana lijepog ladanjskog dvorca. Pola sata kasnije ponovno se razvedrilo, pa smo na terasi s pogledom na engleski uređene travnjake uživali u jelima Zemonova chefa Tomaža Kavčiča; goveđa juha, koja se pije iz boce, bila je senzacionalno ukusna i snažna. Kad smo pohvalili juhu, Kavčič je rutinirano odgovorio: “Ma gledajte, možete kuhati u ovom ili onom stilu, ali kuhar koji ne zna napraviti dobru goveđu juhu nikad neće postati chef.”
Poslije krepkog Kavčičeva ručka počeo je glavni događaj svakog eventa u Brdima: radionica o rebulama, uz nekoliko veoma korisnih predavanja o specifičnostima terroira i vinogradarstva u Brdima. Profesorica Helena Grčman s Ljubljanskog sveučilišta prvo je govorila o geologiji Goriških Brda, pri čemu je istaknula da je fliš, tlo koje mnogi krivo zamjenjuju s opokom, tek bazični sloj zemlje u Brdima.
Ono što se naziva opokom kombinacija je eocenskog fliša s visokim postotkom silicija i kalcijeva karbonata. Zanimljivo je da je prof. dr. Grčman kazala kako je opoka u Sloveniji gotovo endemsko ime, jer se ni ona kao znanstvenica sve do upoznavanja s Brdima nije susrela s terminom opoka. A termin opoka definira neka od najvažnijih vina u Brdima, uvjerljivo najnaprednijem slovenskom vinogorju.
Profesor Giovanni Bigot predstavio je klimatska obilježja berbi u Brdima unatrag dvadesetak godina, s posebnim naglaskom na berbe od 2020. do 2023. Bigotova je glavna teza da rebula mora patiti želi li vinogradar dobiti vrhunsko grožđe. To sve znači da rebula mora prolaziti kroz temperaturni ljetni stres, da su niski prinosi neovisno od zelenih berbi preduvjet visoke kvalitete vina od rebule, i da se vinogradi rebule ne trebaju navodnjavati neovisno o rastu temperature.
A taj je rast zaista drastičan. U zadnjih dvadeset godina Brda su zabilježila prosječno tri dana s temperaturama do 35 stupnjeva. U 2024. godini Brda su zabilježila čak 15 dana s temperaturom do 35 stupnjeva. Tako visoka temperatura, 35 stupnjeva u vinogradu, može značiti čak 45 stupnjeva unutar bobice, a to može biti fatalno, pa Bigot, kao i neki vinogradari inzistira na što većoj lisnoj masi koja bi trebala štititi grozdove od sunca.
Bigot među ostalim brani svoj stav o nenavodnjavanju rebule tezom da rast temperature istodobno povećava temperaturne razlike između dana i noći (dnevne temerpature rastu, noćne ostaju iste) što pozitivno utječe na aromatski profil grožđa. No, najinteresantniji dio Bigotova predavanja bavio se zrelošću boje grožđa. U vinskoj se publicistici najčešće spominju tehnološka zrelost (dakle visina šećera u grožđu) i fenolna zrelost koja podrazumijeva zrele tanine i bogato razvijenu aromatiku. Profesor Bigot sa Sveučilišta u Udinama inzistira, međutim, i na zrelosti boje grožđa kao jednom od ključnih kriterija kvalitete grožđa.
Bigot, pojednostavljeno, kaže da je rebula bolja kad su njene bobice tamnožute, gotovo narančaste. Prije nekoliko godina Joško Gravner, koji katkad rebulu za suha vina katkad bere u studenom, također je naglašavao važnost tamne boje bobica. Poslije ovih prekratkih ali iznimno važnih predavanja, sudionici masterclassa kušali su dvanaest različito stiliziranih rebula.
Tasting je vodila MW Caroline Gilby, Decanterova stručnjakinja za srednju i istočnu Europu, uz pomoć Gašpera Čarmana, jednog od najpoznatijih slovenskih sommeliera i vlasnika eVina, vodeće slovenske tvrtke za distribuciju vina. Među mladim vinima iz lanjske berbe uvjerljivo je najbolji dojam ostavila Rebula Silvija Jermanna. Među odležanim vinima moramo spomenuti Ščurekovu Rebulu Up, zatim izvanrednu, ultrabogatu ali i dalje elegantnu Ferdinandovu Rebulu Epocu iz 2022. kao i burgundski stiliziranu Rebulu Erigone vinarije Vini Noue Marinič. U ovom, na hrvatskom tržištu nepoznatom projektu sudjeluje, i to bitno , Charles Louis de Noue iz legendarne burgundske obitelji Leflaive.
Slovensko-francuska rebula izvrsno je kompleksno vino premda premalo terroirsko i odveć burgundsko, ali Vini Noue Marinič s vremenom bi mogla postati jedna od najuzbudljivijih slovenskih vinarija. Najbolji je dojam, bez ikakve konkurencije, ostavila Simčičeva Rebula Opoka Medana Jama iz 2021. godine, moćno vino čelične strukture i vibrantne teksture, koje će trajati 15 do 20 godina. Na masterclassu rebule kušali smo niz zanimljivih i dobrih vina, ali Opoka Medana Cru Marjana Simčiča jedina zaslužuje status velikog svjetskog vina. Simčič je naprosto igrač za sebe kad je riječ o o rebuli, ali ne samo o rebuli. Simčič je slovenski Miani.
Žao nam je što na masterclassu nije bilo Joška Gravnera, čovjeka koji od bijelih sorti već godinama uzgaja samo rebulu i koji vinificra vjerojatno najbolje rebule na svijetu. No, neovisno o Gravnerovim višegodišnjim izostancima Masterclass Brda Home of Rebula još nas je jednom impresionirao. Golema je šteta što se nitko u hrvatskoj vinskoj industriji nije kadar upustiti ni u približno ambiciozan projekt kao što je masterclas Brda Home of Rebula.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
