Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Petak, rano navečer, jedan of zadnjih kalendarskih ljetnih dana. Skoro svi stolovi na terasama, ali i u blagovaonicama u Teslinoj ulici već su zauzeti. U redu, petak je jedan od dva najbolja restoranska dana u tjednu.
Ali u Teslinoj osim Kiyomija nema gastrotainmenta, dakle restorani u Teslinoj nisu tipična mjesta za izlaske vikendima. Teslina nije ni jeftino restoransko odredište kao Tkalčićeva. Svaki restoran u Teslinoj skuplji je, i to bitno, od 90 posto restorana u Tkalčićevoj.
Pa ipak, restorani u Teslinoj sinoć su bili puni do zadnjeg ili predzadnjeg stola. Puni su zato što se u Teslinu dolazi dobro jesti. Unutar stotinjak metara od križanja Tesline s Gajevom do raskršća Tesline i Preradovićeve, nalazi se sedam restorana koji spadaju među petnaestak najboljih u Zagrebu (pedesetak metara zapadnije smjestio se Nav, jedan od dva ili tri gastronomski najznačajnija hrvatska restorana) Utoliko je Teslina uvjerljivo najvažnija restoranska ulica u Hrvatskoj.
Može se naravno tvrditi da je za uspjeh restorana u Teslinoj zaslužna njena apsolutno središnja lokacija u pješačkoj zoni, koja nužno privlači puno turista. No, i Tkalčićeva je prepuna turista pa su skoro svi restorani u Tkalčićevoj grozni do nejestivosti.
U Teslinoj je, međutim, došlo do koncentracije vrhunskih ugostiteljskih profesionalaca i talentiranih chefova kakva se nikad nije dogodila nigdje u Hrvatskoj na tako malom prostoru. Uspjeh Tesline rezultat je njihova znanja, koje se stalno unapređuje: skoro svi glavni protagonisti restoranske mikroscene u Teslinoj redovito putuju u inozemstvo i neprekidno uče. Evo tko je, od istoka prema zapadu, zaslužan za nespornu činjenicu da je Teslina najvažnija i najbolja restoranska ulica u Hrvatskoj.
Premda se Kiyomi tehnički nalazi u Gajevoj, atrij ZKM-a uvijek je pripadao grupi lokala u Teslinoj. Davor Bienenfeld dugogodišnji je uspješni ugostitelj, koji je jeo u brojnim svjetskim Michelinovim restoranima i koji toliko voli vino da ima tetovažu posvećenu Romanée-Contiju. Chef Vid Nikolić, glavni prorok azijske kuhinje u Hrvatskoj, provodi dobar dio godine u Aziji i stalno uči, što je itekako vidljivo ma Kiyomijevom meniju.
S navršenih trideset godina, Filip Horvat iza sebe ima petnaestak godina restoranskog iskustva. Horvat je čovjek koji je pojeo bezbroj Michelinovih zvjezdica i popio najviše raznih verzija DRC-a među svim hrvatskim ugostiteljima. Chef Horvat samo je ovog kolovoza obišao tri restorana s tri zvjezdice, Masu, Le Bernardin i Alineu, i niz restorana s manje zvjezdica. A uskoro ide na skandinavsku turneju, koja uključuje i Alchemist.
Dražen Boban jeo je kod Guya Savoya još prije petnaestak godina, kad skoro nitko u Zagrebu nije znao tko je Guy Savoy. Dražen Boban posjećivao je neke od najvažnijih svjetskih vinarija, poput Dom Perignona. Gospodin Boban stekao je profesionalnu i kulturalnu širinu koja mi je omogućila da ultrakonzervativni Vinodol transformira u moderni nacionalni restoran, a da ne izgubi staru publiku. Mladi Christian Godinić jedan je od najtalentiranijih hrvatskih chefova; njegov rukopis bitno određuje sadašnji Vinodol. Godinić je ljeto proveo u Tajlandu, istražujući autentične azijske sastojke.
Gospođa Vrenc dramatično je pomladila i kulturalno modernizirala Teslinu. Chefica Vrenc, koja je početkom godine boravila u Brazilu, važnoj gastronomskoj velesili, pokazala je da nekonvencionalan pristup ugostiteljstvu može dovesti do velikog uspjeha.
Alex Nardin pola godine provodi u Kini i Singapuru, gdje upravlja opsežnom poslovnom operacijom vezanom uz hotelijerstvo. Nardin zna mnogo o azijskoj hrani, pa nije neobično što se Nomu relativno brzo uvrstio među vodeće hrvatske azijske restorane.
Vlado Lisak vjerojatno je najvažniji i najstručniji hrvatski poratni restorater. Lisak svake godine pretkraj ljeta putuje u New York, gdje obilazi najbolje restorane na Manhattanu. A dobro poznaje i vibrantnu restoransku scenu u Miamiju. Boris Prosenica, koji je u Carpacciu zadužen za vina, posjetio je velik broj uglednih europskih vinarija.
Do prije pet ili šest godina Korčula je bila blijeda, dosadna, starinska riblja gostionica u kojoj gotovo ništa nije funkcioniralo. Otkako je Dražen Boban preuzeo Korčulu, ona se pretvorila u moderni riblji bistro, koji veoma dobro posluje.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
