Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Bezbroj smo puta pisali o hrvatskim slastičarskim problemima, koji iz godine u godinu postaju sve kompliciraniji. Poslije zatvaranja Le Kolača, u Hrvatskoj više ne postoji ni jedna gastronomska slastičarna nego tek nekoliko korektnih, plus lanac Torterie Macaron koji je žanr za sebe, baš kao Batak među roštiljarnama.
Stanje sa sladoledarnicama još je gore. Otvaranje beogradske Crne ovce u Martićevoj ulici u Zagrebu osvijetlilo je pomalo apsurdnu situaciju hrvatskog slastičarstva. Dvije najbolje sladoledarnice u Hrvatskoj dolaze, naime, iz Slovenije i Srbije. Uz Crnu ovcu riječ je, naravno, o lancu gelaterija aROMA Gelato Experience. aROMA se danas proizvodi u Hrvatskoj, u Ogulinu i koristi puno hrvatskih sastojaka.
No, aROMA je začeta u Ljubljani; njeni autori su Slovenci koji su se udružili s Hrvatima da bi stvorili ekscentrično uspješni lanac gelaterija koji broji više od pedeset butika i nastavlja sa ekspanzijom. A Crna ovca je u ovih nekoliko dana otkako se otvorila razvalila sve zagrebačke sladoledarnice osim, naravno, aROMA i Torterie Macaron, s tim da je Torterie u dobroj mjeri okrenuta prema supermarketima kao kanalu prodaje sladoleda, baš kao i orebićki Croccantino. Kako je moguće da u cijeloj Hrvatskoj, s njenim golemim ljetnim turističkim potencijalom, nema cijelog niza malih, individualnih slastičarni i sladoledarnica vrijednih gastronomske pažnje? I zašto je zadnji vrhunski zagrebački sladoled nestao s promjenom vlasnika Orijenta? Odgovor je prilično jasan.
Hrvatska ugostiteljska scena već previše godina slastičarstvo, pa ni proizvodnju sladoleda, ne shvaća dovoljno ozbiljno, ni približno ozbiljno kao restoranski posao. Ni slastičari sebe ne doživljavaju osobito ozbiljno: prije dva ili tri ljeta poželjeli smo probati sladoled u slastičarni Tee Mamut, cijenjene splitske pastry chefice. Dosta nas je šokiralo kad smo vidjeli da lokal gospođe Mamut usred srpnja nudi, pazite sad ovo, točno jednu vrstu sladoleda.
S takvim se ambicijama ne može daleko. Hrvatsko privatno slastičarstvo, pa tako i proizvodnja sladoleda u slastičarnama, nije se nažalost odmaklo od niskih kvalitativnih kriterija starih tridesetak godina. Više od 90 posto hrvatskog slastičarstva, a osobito sladoledarstva, svodi se na instantne okuse, previše šećera i upumpavanje zraka kako bi sladoled bio što voluminozniji. Stoga je logično da je zagrebačka publika dočekala otvaranje Crne ovce, koja prodaje odličan sladoled ali definitivno ne baš najbolji sladoled na svijetu, kao značajan događaj.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
