Dom Perignon iz 2015. najvoćniji je DP dosad pušten na tržište. Možda predstavlja revoluciju u stilu najpoznatijeg šampanjca na svijetu 

Novi Dom Perignon iz berbe 2015. došao je u Hrvatsku u kasno ljeto. Prvu smo butelju otvorili u Kiyomiju prošle subote navečer 31. kolovoza, na jednom obiteljskom rođendanu. Vino nas je šokiralo. Ne zato što je fenomenalno jer su  više manje svi Perignoni fenomenalni osim berbi 92, 93. i 2010 a probali smo doslovno, sve berbe od 1982. godine do danas; vino nas je šokiralo zato što osim etikete i boce nema previše veze sa svim prijašnjim Dom Perignonima.

Nikad dosad nismo probali Perignon s toliko intenzivnim voćnim aromama i okusima i toliko snažnim osjećajem zrelosti ljetnog voća. Dom Perignon iz 2015. godine prepun je voćnih i cvjetnih aroma, među kojima se osobito ističu narančina kora, limunova kora, jasmin, ljiljan i lincura uz obvezni okvir dima i kakaa koji se, međutim, osjeća bitno manje nego u prethodnim berbama. Okusi su još neobičniji; uz narančinu koru na nepcu dominiraju papaja i mango, dok se u aftertasteu uz veličanstvene mineralne elemente pune krede osjeti čak i nešto malo ananasa. U redu, uz sva naša dugogodišnja iskustva s Dom Perignonom nikad nismo očekivali da ćemo uz tasting notes za mladi Dom Perignon napisati papaja, mango a možda čak i ananas. Ali, to je sve danas pitanje vremena, i to u povijesnom smislu klimatskih promjena. Vratimo se 22 godine unatrag.

U lipnju 2002. prvi smo put posjetili Champagne. U starom, prelijepom baroknom dvorcu šampanjerije Ruinart u Reimsu koja onda još nije pripadala Moët et Chandonu, naučili su nas osnovne lekcije o šampanjcu. Prva lekcija glasila je: Champagne je najsjevernija vinska regija u Francuskoj. Champagne je najhladnija vinska regija u Francuskoj. Champagne pripada sjevernoj, hladnoj a ne kontinentalnoj klimi.

Danas je, naravno, sve drukčije. Champagne više ne pripada hladnoj nego umjerenoj klimi sa sve češćim dodirima sredozemne klime. Pa se tako i šampanjci sasvim neizbježno moraju mijenjati. Godina 2003. nagovijestila je ono što se danas događa: ljeto je bilo sušno i prevruće. Mnoge ugledne kuće nisu znale što da rade s prezrelim grožđem pa je Bollinger, primjerice, umjesto normalnog vintage šampanjca Grande Année na tržište pustio The Bullet u kutiji posvećenoj Jamesu Bondu, uz naznaku da Bullet treba popiti odmah jer ne može dugo trajati zbog prevrućeg ljeta i niskih kiselina.

Berbe 2008. i 2012. danas se smatraju zadnjim klasičnim šampanjskim berbama, s podjednako visokim alkoholnim i kiselinskim potencijalom. Berba 2014. činila se doduše kao povratak u devedesete, zbog visokih kiselina. No, šećeri su bili preniski pa vina iz 2014. nikad nisu dosegla relevantnu zrelost, dok je berba 2015. najavila modernu, klimatski redizajniranu eru pjenušavih vina iz Champagne. Berba 2015. danas se smatra najsličnijom 2003. što je, međutim, ne čini najekstremnijom u 21. stoljeću. Berba 2018. koja je već sada dala nekoliko genijalnih šampanjaca poput Maillartova single vineyarda Jolivettes, bila je još toplija i sušnija od 2015. godine.

Berbu 2015. obilježila su skoro dva mjeseca žestokih ljetnih vrućina, što je uzrokovalo gotovo nezapamćenu sušu. Kiša je počela padati, umjereno, u drugom dijelu kolovoza, a berba je počela 29. kolovoza što je u ono vrijeme bilo egzotično rano (danas se u Champagni rutinski bere iza 15. kolovoza).

Tehničke vrijednosti grožđa nisu bile briljantne; 10,5 prirodnog alkohola podsjećalo je na legendarnu 1996. ali je zato samo 6,9 posto ukupnih kiselina zvučalo zabrinjavajuće. Na 10 do 11 posto alkohola želite imati oko 10 grama kiseline. Usprkos ovim blago rečeno pesimističnim podacima, berba 2015. danas se zahvaljujući Cristalu, Perignonu i još nekim sličnim vinima smatra klasičnom i velikom. Što je nesumnjivo točno.

Roedererov Cristal izašao je na tržište prije Dom Perignona, a mi smo ga otvorili prošle zime u Theatriumu. Bila je to boca iz naše kućne kolekcije. Filip Horvat, chef koji se najviše razumije u vina među svim hrvatskim kuharima, odmah je kazao, kad smo skupa probali Cristal iz 2015, da je riječ o monumentalnom vinu  kojem, međutim, treba još puno godina da bi ispunilo potencijal. Horvat je svakako bio u pravu. Dom Perignon iz 2015. puno je komunikativniji od Cristala iz iste berbe. On je kremast, horizontalan, širok poput Dunava a ne vertikalan kao u većini ranijih berbi, prepun hedonizma i lako razumljiv. Perignonov chef de cave Vincent Chaperon pogodio je pobjedničku kombinaciju u najkontroverznijoj berbi s kojom se dosad suočio.

Perignon se u svim dosadašnjim godištima, barem u onima od 1982. do danas, koje smo sve višekratno probali, definirao kao uvjerljivo najelegantnije pjenušavo vino na svijetu (i ne samo pjenušavo). U veličanstvenim berbama poput 1996, 2002, 2008 i 2012. Perignon je pokazivao neobične razine ekspresivnosti ali nikad nije prevagnuo ni na jednu specifičnu stranu osim katkad prema visokoj kiselini. Perignon je uvijek bio kralj ravnoteže i elegancije. Dom Perignon iz 2015. voćno je vino.

Prvi voćni šampanjac u novijoj povijesti Dom Perignona. On nema mnogo veze s dosadašnjim Perignonima. Nama je vino fantastično zbog intenziteta, kompleksnih, ekstremno intenzivnih aroma i čistih okusa. Ali Perignon iz 2015. prekida s dugogodišnjim stilskim obrascima najpoznatijeg šampanjca na svijetu. Vidjet ćemo što će biti s 2018. godinom koja je bila još toplija od 2015. Berba 2018, bude li na tragu 2015, mogla bi uspostaviti trajni novi stilski model za Dom Perignon.

Gastronomska preporuka Sashimi od jakovskih kapica, sushi od plavoperajne tune i ježinca, oborita riba, veliki škampi, jastozi, hlapovi, svježe lignje, janjeći kotleti, biftek, tartar biftek, bijeli tartufi, crni zimski tartufi (tuber melanosporum), deserti s vrlo tamnom čokoladom i svježim tropskim ili bobičastim voćem

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.