Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Zlatko Marinović, vlasnik i chef restorana Nostromo, kultnog lokala kraj splitske Peškarije, sinoć je pred brojnim posjetiteljima u prostoru Galerije Emanuel Vidović predstavio svoju knjigu Croatian Cuisine. A kako bi se spojile dvije ljubavi splitskog gastronoma, sve je popraćeno izložbom Art meni Noštromo, prezentacijom dijela umjetničkih radova koje je Marinović dobio od slikara koji su ujedno bili njegovi gosti.
Bilo je sinoć i veselo i emotivno, bilo je teško ne vidjeti da su poznatog splitskog chefa preplavili osjećaji, jedva je uspio održati kratki govor u službenom dijelu promocije, na kraju govora posebno zahvalio svojoj obitelji koja je najviše ispaštala zbog njegovog rada. Prije toga je naveo da Hrvatska ima najstarijeg poznatog kuhara, onog u Krapini jer su i neandertalci spremali hranu. Pobrojio je gradove koji su nicali kroz stoljeća, od najstarijih Vinkovaca pa nadalje, pojašnjavajući kako su ljudi uvijek morali jesti i da je gastronomske nasljeđe nastalo iz tih vremena.
Knjiga na engleskom jeziku životno je djelo Zlatka Marinovića, na kojem je radio godinama, a budući da je koristio i sva svoja znanja otprije, može se kazati i desetljećima. Monografija na 300 stranica opremljena vrhunskim fotografijama, donosi visoko vrijedan sadržaj. Pola knjige, oko 150 stranica, zauzimaju recepti, ali Marinovićeva Croatian Cuisine zapravo je enciklopedijsko djelo. Marinović hrvatskoj kuhinji pristupa iz vrlo osobne perspektive ali i znanstveno precizno, uzimajući u obzir historiografiju, trenutnu sociološku sliku i biologiju. Teško ćete u nekoj gastronomskoj knjizi naći tako detaljan opis vrsta jestive hrvatske morske flore i faune. Na trenutke je to gotovo pa udžbenik biologije za chefove.
Uspjeli smo doći do gospodina Marinovića tijekom večeri, kad gta je malo popustio cunami emocija, pa nam je pojasnio osnove knjige.
“Meni su namirnice bile bitnije u ovoj knjizi, recepti su sporedni. Oni su prolazni. Evo, u ovom trenutku da prođete od Trogira do Omiša, samo za dalmatinsku pašticadu ćete naći bar trideset različitih recepata. Namirnice su stalne, njih imamo kroz cijelu povijest, one su stvorile gastronomsko nasljeđe Hrvatske,” pojašnjava Marinović. Ovdje možda moramo napraviti jednu digresiju zbog zanimljivosti iz knjige. Naime, jedna od prvih namirnica iz recepata u djelu je – kamen. Iz mora ili s obale izvađen kamen, sa što više utora, koji se samo prokuha i onda od toga nastane juha koja je stoljećima bila hrana pomorcima. Jer kamenje uz obalu je puno organizama koji oplemenjuju tu juhu.
Morali smo chefa Marinovića pitati misli li da bi Croatian Cuisine mogla izazvati i prijepore, obzirom da teoretičari gastronomije raspravljaju o tome postoji li uopće unificirana hrvatska kuhinja.
“Neka dođu, ja sam uvijek spreman za rasprave. Toga nam zapravo i nedostaje, moram reći da su se prije ljudi iz ovog sektora mnogo više družili i raspravljali, iako su oduvijek bili konkurencija. Ali iz tih rasprava su znale nastati dobre stvari, danas toga ima mnogo manje.”
Citirat će poznati splitski chef Pabla Picassa, i njegovo da se kuhanje kao i crtanje nauči u četiri godine, ali da se čovjek igra čitav život. Pa veli da je njemu ostalo to igranje, zato se i odlučio na ovaj izdavačko-kulinarski poduhvat, ciljano objavljen na engleskom jeziku jer knjiga uskoro izlazi na američko tržište, a prodavat će se preko Amazona i tako biti svojevrsna ambasadorica hrvatske gastronomije. I Hrvatske, da se pojam domoljublje nije ofucao kroz prošla desetljeća, kazali bi smo da Croatian Cuisine definitivno ima taj domoljubni pečat, teško je ne uočiti to kroz tekstove.
“Usudio bih se reći da je ovo najbitnija knjiga ove godine,” kazao je tokom predstavljanja dr. Radoslav Bužančić, izaslanik Ministarstva kulture. Ne možemo znati hoće li to biti tako, ali svakako će postati neizbježna točka u svim pričama domaće gastronomije, bilo da vas kao amatera zanimaju recepti ili samo povijest i izvori kulinarstva na ovim prostorima, bilo da ste profesionalac kojeg zanimaju finese.
Za kraj malo o izložbi, koja je popratila ovo predstavljanje. Radi se o djelima eminentnih hrvatskih autora, od kojih su neki i pohodili sinoćnji događaj. Djela Zvonimira Mihanovića, Berberove slike, Mihanovićeve, Jakelićeve, Nobilove, Sederove, Vaništine, Vežine, Lipovčeve, karikature Davora Štambuka, sve je to sinoć bilo na zidovima i stalcima Galerije Emanuela Vidovića. Definitivno atraktivno za pogledati svakome ljubitelju likovne umjetnosti. Kao likovne laike, najviše su nas se dojmile Smokve, ulje na papiru Petra Jakelića, slika iz koje isijava nepobitna moć, iako se radi o fizičkom veličinom jednom od najmanjih izložaka izložbe.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
