Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Ako idete na more u drugoj polovici srpnja, logično je da smještaj morate rezervirati tjednima unaprijed. Tako je bilo oduvijek, osim u prvoj pandemijskoj godini. OvogA je srpnja u Dalmaciji sve drukčije. Jutros oko 7 i 30 pretražili smo Booking.com za Korčulu, Brač, Hvar, Split i Šibenik. Na Korčuli smo mogli birati između dvadesetak hotela ili apartmana: samo je luksuzni LD Palace, koji ima veoma malo smještajnih jedinica, bio rasprodan. Na Braču je, pak, zauzet jedino Lemongarden, manji, ozbiljno raskošan hotel s odličnim restoranom. Svi drugi brački hoteli i brojni apartmani, u petak 19. srpnja ujutro još su imali raspoloživih soba za petak 19. srpnja i za subotu 20. srpnja.
Na Hvaru Booking.com nije rasprodao nijedan hotel za petak. Čak je i vrlo luksuzni i i zbilja posebni Maslina Resort nudio još jednu sobu. Ako ni tako ekskluzivno mjesto nije unaprijed rezervirano, prilično je jasno o kakvoj je sezoni riječ, barem u lipnju i srpnju. U Šibeniku su baš svi hoteli nudili sobe za večeras. U Šibeniku je, valja napomenuti, smještaj bitno jeftiniji nego na otocima, ali hoteli svejedno nisu rasprodani. Čak ni u Splitu, koji jest pun turista, veliki hoteli poput Ambasadora, Radissona i Marriotta nisu prodali sve sobe. Marriott je, dapače, nudio sobu za 178 eura, što se čini kao žešća rasprodaja za ovo doba godine.
Ovo su gole činjenice, koje govore da je sezona mnogo lošija nego što je to izgledalo na proljeće, jer je predsezona bila zaista fenomenalna. Danas bi se, naravno, nešto tih brojnih praznih soba na Booking.comu vjerojatno trebalo popuniti, ali poanta je u tome da su one morale biti rezervirane tjednima unaprijed. Što se dogodilo hrvatskom, osobito dalmatinskom turizmu?
Prvo, fenomen praznih soba u srpnju i kolovozu zabilježen je i lani, ali su turističke vlasti i predsjednik Vlade svejedno proglasili 2023. rekordnom turističkom godinom, ističući rekordne financijske rezultate. Međutim, rekordni financijski rezultati bili su isključivo posljedica rekordne inflacije. Dakle, hrvatska je turistička industrija zatvarala oči pred činjenicom da nam je usred sezone došlo manje gostiju pravdajući se inflacijskim financijskim rezultatima.
Drugo, Hrvatska je stekla imidž destinacije koja ne nudi vrijednost za novac. Svi oni ekscesi s kavama za sedam eura ili prosječnim šampanjcima za 250 do 300 eura ili divljačkim cijenama taksija sad dolaze na naplatu. Problem nije u tome što je Hrvatska skupa ili nije skupa: problem je u tome što ne pruža vrijednost za novac. Treće, Hrvatska ne može privući puno turista visoke kupovne moći jer im nema što ponuditi. U cijeloj Dalmaciji, uključujući i Dubrovnik, postoji tek pet ili šest uistinu luksuznih hotela. Hrvatski turistički model koji se bazirao na razmjerno ili stvarno visokim cijenama za tek prosječnu ili ispodprosječnu uslugu, očito se iscrpio i treba stvarati novi. Sve ovo ne znači da je hrvatski turizam u fatalnoj krizi.
Stranci će i dalje dolaziti zbog mnogih hrvatskih komparativnih prednosti, od geopolitičkog položaja i visoke razine sigurnosti do prirodnih atrakcija. Nadalje, najjačim turističkim brendovima ide dobro: Dubrovnik bilježi pet posto bolji srpanj nego lani. Zahvaljujući novim avionskim linijama, talijanskih je gostiju primjerice čak 57 posto više nego 2023. No, sa sadašnjim modelom nevrijednosti za novac, mediokritetskim smještajem i nespecifičnom ponudom, osobito u gastronomiji, hrvatski turizam može zaboraviti na bilo kakve rekorde i na stvarni napredak u profilu gostiju.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
