Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Zrinka Vinković Jergović ugledna je i utjecajna veteranka hrvatske ženske vinske scene, baš poput Mare Mrgudić Bure i Suzane Zovko. Gospođa Vinković Jergović dulje od dvadeset godina zauzima važna mjesta u hrvatskoj vinskoj industriji. Od 2001. do 2013. radila je u Orahovici. Zatim je deset godina provela u Kutjevu, da bi se lani vratila u Vinariju Orahovica, koja redovito isporučuje izvrsnu vrijednost za novac o čemu istodobno svjedoče orahovičke brojne međunarodne nagrade i široko prijvatljive cijene orahovičkih vina. S glavnom enologinjom Vinarije Orahovica razgovarali smo o prioritetima i ciljevima njene tvrtke, suočavanju s posljedicama klimatskih promjena ali i o načelnim, sve teže rješivim problemima hrvatskog vinarstva i vinogradarstva.
Što Vas je privuklo vinu?
Kao rođenoj Slavonki, vino je neizostavan dio moje obitelji i kulture, nosi priču o tradiciji i korijenima. Ono nije samo piće, već simbol Slavonije i sastavni dio moje sudbine. Kroz vino proživljavamo svaki trenutak života, od radosti do tuge, povezujući nas s prošlošću i budućnošću. Vino je ritual koji nas spaja s obitelji i prijateljima, podsjećajući nas na naše korijene i potičući nas da živimo punim srcem. To je most koji spaja prošlost, sadašnjost i budućnost Slavonije, čineći me ponosnom na moje naslijeđe.
Kakvo je bilo stanje u hrvatskoj vinskoj industriji prije četvrt stoljeća kad ste počinjali?
Prije četvrt stoljeća, hrvatska vinska industrija doživjela je pravi procvat, obilježen intenzivnim rastom i razvojem. Površine pod vinogradima su svakodnevno rasle. To je bilo vrijeme kad je svatko želio biti dio vinarske zajednice, kad su mladići i djevojke sanjali o budućnosti kao vinarima. Taj entuzijazam nije ostao neprimijećen ni u obrazovnom sustavu; srednjoškolci su s veseljem upisivali studij vinogradarstva i vinarstva na Agronomskom fakultetu, što je doprinijelo širenju i produbljivanju znanja o vinu na sve većem nivou. Ovo razdoblje označilo je prekretnicu u percepciji vinskog sektora.
Kako biste opisali sadašnje stanje hrvatske vinske industrije? Što se sve promijenilo?
Primjećuje se kontinuirani napredak u kvaliteti vina, što dovodi do sve veće prepoznatljivosti hrvatskih vina, a također i prozvođača. Promjene uključuju intenzivniju primjenu suvremenih tehnologija i modernizaciju proizvodnih procesa, što rezultira poboljšanjem kvalitete vina i povećanjem konkurentnosti na tržištu. Također, sve više vinara naglašava važnost održivosti i ekoloških praksi u vinogradarstvu i proizvodnji vina, odgovarajući na rastuću svijest potrošača o zaštiti okoliša i kvaliteti proizvoda.
Vinograda je u Hrvatskoj sve manje, po zadnjim službenim podacima tek nešto više od 15 tisuća hektara.Što mislite zašto je to tako,i što bi trebalo učiniti da se taj trend promijeni?
Vinograda je u Hrvatskoj sve manje, što izaziva zabrinutost. Nedostatak potpore ruralnim područjima i nedostatak promocije vinogradarstva kao atraktivne grane mogu biti uzroci ovog trenda. Potrebno je poboljšati kvalitetu života u ruralnim područjima kako bi se zadržali mladi i potaknula održivost vinogradarstva. Također je važno promicati održive prakse u vinogradarstvu i mijenjati percepciju o poljoprivredi kao manje privlačnom sektoru.
Kako je došlo do toga da se unatrag tridesetak godina skoro cijela Slavonija identificira s graševinom, baš kao Istra s malvazijom?
Unatrag tridesetak godina, Graševina je postala sinonim za Slavoniju, slično kao što je Malvazija za Istru. Glavni razlog tome je što je Graševina vodeća vinogradarska sorta u Hrvatskoj te istovremeno i najzastupljenija. Tehnološki gledano, Graševina je vrlo zahvalna i otporna sorta, omogućujući vinarima raznolikost u proizvodnji vina. Od Graševine možete proizvesti široku paletu proizvoda od pjenušca preko mirnih suhih vina sve do predikata. Podrška lokalnih institucija te kontinuirani rad na promociji graševine kao simbolu identiteta Slavonije također su doprinijeli njezinoj prepoznatljivosti. Graševina je postala simbol ponosa i ljubavi Slavonaca prema svojoj zemlji i vinu, a ne samo sorta grožđa.
Što su Vaši ciljevi u vinariji Orahovica?
Moji ciljevi u vinariji Orahovica obuhvaćaju ne samo unapređenje proizvodnje i uvođenje novih proizvoda, već i jačanje brenda te prisutnosti na tržištu. Također, želimo nastaviti ulagati u obrazovanje i edukaciju našeg tima kako bismo osigurali vrhunsku kvalitetu proizvoda i usluga.
Kako su orahovički vinogradi podnijeli lanjsku godinu, jednu od najkompliciranijih u ovom stoljeću? Jeste li imali dovoljno grožđa za potreba Vaše vinarije?
Orahovački vinogradi prošli su kroz vrlo zahtjevnu godinu, s nizom izazova koji su obilježili vegetacijski ciklus. Iako su prinosi bili niži nego što smo očekivali zbog teških vremenskih uvjeta, uspjeli smo zadovoljiti potrebe naše vinarije. S obzirom na izazove s kojima smo se suočili, planiramo pažljivo pratiti razvoj situacije i prilagoditi naše strategije kako bismo osigurali izvrsnu kvalitetu vina za naše potrošače. Unatoč tim izazovima, ostajemo optimistični za budućnost i radujemo se novim mogućnostima koje će nam donijeti 2024. godina. Kako bismo zadovoljili potrebe tržišta i potrošača planiramo izaći na tržište ranije s novim vinima nego što je to uobičajeno.
Kako se u vinogradu i u podrumu proizvode vina iz prestižne linije Martin Albus? Što ih čini posebnima?
Prva posebnost ovih vina leži u činjenici da potječu s dva izdvojena, najbolja položaja vinograda koja su odabrana isključivo za tu liniju vina – Martin i Albus. Enolog pažljivo prati svaki korak u vinogradu tijekom cijele godine, od rezidbe do berbe, kako bi se osigurala najbolja sirovina za buduća vina. Berba se obavlja ručno kako bi već u vinogradu napravili selekciju najboljih grozdova te ih hladimo na 10°C kako bi se sačuvala svježina i aromatičnost.
Kako Orahovica uspijeva održati standardno visoku kvalitetu uz široko prihvatljive cijene na policama i u restoranima?
Orahovica održava visoku kvalitetu vina i pristupačne cijene na tržištu kroz primjenu novih tehnologija i praćenje trendova. Trudimo se efikasno upravljati troškovima proizvodnje i distribucije čime osiguravamo konkurentne cijene. Kontinuirano ulaganje u marketing jača prepoznatljivost brenda i širi svijest o ponudi vina. Takav sveobuhvatan pristup omogućuje Orahovici da zadovolji raznolike preference potrošača.
Što Vas najviše veseli u proizvodnji vina?
Posebno me veseli vrijeme berbe, tada smo mi enolozi “glavni”. Tada nema spavanja… Sve znanje i snaga usmjeravaju se u donošenje pravilnih odluka, mi nemamo pravo na pogrešku. Berba je samo jednom u godini. Svima nam je cilj proizvesti što bolje vino. To je trenutak koji istinski definira našu struku i donosi najveće zadovoljstvo.
Koja su Vam orahovička vina najdraža? Koja su Vam vina drugih hrvatskih vinarija najdraža?
Zasigurno je to Silvanac Zeleni, ali kako smo geografski u srcu Slavonije odmah iz njega je Graševina. Što se drugih proizvođača vina tiče nemam posebnog favorita, uvijek pijem vino onog kraja u kojem se nalazim.
Što pijete uz riječnu ribu, što uz morsku ribu, a što uz govedinu ili divljač?
Uz riječnu ribu poput pastrve ili soma, volim popiti svježe bijelo vino poput Graševine. Voćna nota graševine lijepo se slaže s delikatnim okusom riječne ribe, pružajući osvježavajući i harmoničan doživljaj. Kada je riječ o morskoj ribi, poput brancina ili lignji, preferiram mineralna bijela vina kao što su Sauvignon Blanc ili Chardonnay. Njihova svježina i izražene note izvrsno se nadopunjuju s intenzivnijim okusima morske hrane, stvarajući uravnoteženu i elegantnu kombinaciju okusa. Uz govedinu ili divljač ispijam bogatija crvena vina poput Cabernet Sauvignona. Njihova struktura, taničnost i punoća savršeno se uklapaja s jačim okusima crvenog mesa, pružajući kompleksnu i zadovoljavajuću harmoniju u svakom zalogaju.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
