ČUDO U DIGITRONSKOJ ULICI Bastiàn postaje velika vinarija, koja će uskoro puniti 150 tisuća boca godišnje (uključujući odležani Rose)

U Digitronskoj ulici u Bujama, u hali iza pradigitalne tvornice Digitron (koja i danas posluje, doduše u dosta smanjenom obliku) upravo se razvija jedan od najvažnijih projekata u modernoj povijesti hrvatske vinske industrije. Vinarija Bastiàn prvi se put predstavila na Vinistri 2022. kad je njena Malvazija iz 2021. osvojila zlatnu medalju.

Godinu dana kasnije Bastiànova je Malvazija ponovila zlato na Vinistri, dok je Rose osvojio srebro na Decanterovim Svjetskim nagradama. U 2022. godini Bastiàn je proizveo i prodao oko 15 tisuća boca Malvazije. U 2023. godini Bastiàn je proizveo i prodao više do 50 tisuća boca Malvazije. Prodao je i sve boce jednog od najboljih hrvatskih rosea. Daniela Kramarić iz Plavog podruma nedavno nam je rekla kako je Bastiàn ova Malvazija možda najveći vinski hit ovoga ljeta.

Skok od petnaest do pedeset tisuća boca u jedva godinu dana sam se po sebi čini prilično nevjerojatan. No, u Digitronskoj se ulici tek priprema pravo čudo. Bastiàn će za godinu dana, par mjeseci više ili manje, pustiti na tržište oko 150 tisuća butelja vina, uglavnom iz svojih vinograda u zapadnoj Istri. S obzirom na sve što smo probali prošlog četvrtka popodne, nema gotovo nikakve sumnje da će Bastiàn vrlo brzo prodati svu svoju buduću, udeseterostručenu proizvodnju.

Projekt Bastiàn osmislili su Zagrepčani Petra i Ivan Leko za vrijeme pandemije. Bračni par Leko angažirao je Milana Budinskog kao enologa i jednog od stratega Vina Bastiàn. Poslije dvije godine rada, rezultati su više nego obećavajući. Dapače, stvarni Bastiànovi dometi mogli bi se pokazati impresivnima, ne samo komercijalno već stilistički i kvalitativno.

U četvrtak popodne 15. prosinca u Bastiànovom smo skoro 800 kvadratnih metara velikom podrumu, podijeljenom na dvije etaže, probali petnaestak uzoraka i gotovih vina koja bi mogla promijeniti istarsku i hrvatsku vinsku industriju. Počeli smo, razumljivo sa uzorcima mlade malvazije  iz recentne berbe, koji su tipično svježi za 2023. Zatim smo kušali baze za pjenušce, koje imaju izvrsne kiseline, kao i prvo rezervno vino za pjenušac koje nam je sugeriralo da bi Bastiàn mogao postati jedna od najvažnijih “šampanjerija” u Hrvatskoj. Rezervna su vina, naime, sama kičma bilo kakve ozbiljne proizvodnje klasičnih pjenušaca, a Bastiànova rezervna vina bazirana na chardonnayu nisu samo strukturno superiorna, nego nagovješćuju kompleksniji karakter završnog cuveea.

Bastiàn će, usput govoreći, proizvoditi pjenušce od crnog pinota i chardonnaya. Poslije baza i rezervi za pjenušce probali smo nekoliko chardonnaya iz hrasta, koji bi se lako mogli uvrstiti u najuži vrh hrvatskih vina napravljenih od globalno najpopularnije bijele sorte, zatim svježi Rose koji je toliko iskričav i šarmantan a istodobno karakteran, da će se restorani tući za njega čim izađe na tržište. Proizvodnja Rosea Bastiàn nije se, nažalost , bitno povećala; iduće će se godine napuniti samo petnaestak tisuća boca.

No, najbolji su dojam, uz prvu Bastianovu odležanu Malvaziju o kojoj ćemo posebno pisati u Vinskom izvještaju Kulta Plave Kamenice, ostavila tri pomalo neočekivana i ultimativno originalna vina za pojmove hrvatske vinske industrije. Radi se o bordoškom cuveeu, odležanom Roseu i o potencijalno fenomenalnom Cabernet Francu.

Bordoški cuvee spoj je dva caberneta i merlota, istodobno ugodan na okusu, optimalno fenolno zreo, čvrst u strukturi i gastronomski versatilan. Na hrvatskom je tržištu razmjerno malo takvih klasičnih gastronomskih crnih vina u normalnom, šire prihvatljivom rangu cijena. Bordoški cuvee mogao bi postati obavezni dio restoranske vinske lektire.

Odležani Rose, ideja Petre Leko, možda je najinovativnije Bastiànovo vino do danas. Bastiànov Rose iz 2022, inspiriran luksuznim svjetskim roseima poput Garrusa, još dozrijeva u podrumima u Digitronskoj ulici, i polako se pretvara u vino s moćnom a opet elegantnom supstancom, koje optimalno kombinira svježinu, voćnost i kremoznost. Odležani rose posve je novi žanr na istarskoj vinskoj sceni, a u Hrvatskoj ga proizvodi još jedino Frano Miloš.

Naposljetku, Cabernet Franc trebao bi postati dragulj u tek nastajućoj kruni vinarije Bastiàn. Bastiànov Cabernet Franc, koji će još dugo odležavati, ujedinjuje herbalno-cvjetnu aromatiku s dosta elemenata crnog voća, sa stinim, finim zrelim taninima i svježinom tipičnom za cabernet franc, oca cabernet sauvignona.

U Hrvatskoj baš nitko osim Jasne Antunović i Morena Degrassija ne proizvodi zaista dobar cabernet franc, tako da će ovo Bastiànovo vino, jednom kad se pojavi na tržištu, imati golemi komercijalno-gastronomski potencijal (Bastiànu bi se tu mogao pridružiti cabernet frank erdutskog Royal Hilla).

Poslije sat i pol u podrumima, u Bastiànovoj smo modernoj kušaonici probali dva pjenušca: Blanc de Blancs i Rose. Rose je razigran i prepun voća, no smireniji Blanc de Blancs, obilježen aromama kreme s limunom, mogao bi se pretvoriti u doista veliko vino. Pjenušci bi trebali napustiti podrum u Digitronskoj negdje uoči idućeg Božića. 

Za posjeta Bastiànovoj vinariji kušali smo niz dobrih do izvrsnih vina. No, u Bastiànovu se slučaju zapravo ne radi o pojedinim vinima. U Bastiànovu je slučaju riječ o jednom od najdorađenijih i najprofesionalnijih vinskih projekata koji su se pojavili u Hrvatskoj unatrag najmanje deset godina. I zato je Bastiàn važan.

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.