Iako opća razina kuhanja u hrvatskom ugostiteljstvu pa i hotelijerstvu već godinama raste, previše je restorana čiji su kuhari nekompetentni, recepture površno prepisane s interneta ili iz loših prastarih kuharica, a sastojci birani po kriteriju što nižih cijena i što jednostavnije nabave.
Stoga i ove godine moramo objaviti listu najlošijih jela koja smo probali u više od tri stotine domaćih restorana koliko su ih recenzenti Kulta Plave Kamenice obišli u 2023. U žestokoj smo konkurenciji izdvojili sedam jela s podjednako promašenim konceptom, izvedbom i sastojcima. Evo ovogodišnje liste lošeg kuhanja.
U street food lokalu Two blizu strogog centra Pule, dobili smo bolnički blijedu bezokusnu piletinu koju se poslije sous videa nitko nije sjetio staviti na grill, premda se jelo zove BBQ. Jadna je piletina servirana s pola šnite nezagrijanog tosta. Ova vrsta profesionalnog nemara, i to u restoranu koji vode iskusni profesionalci, zapanjujuća je.
U relativno luksuznom hotelu u središtu Zagreba donijeli su nam dinstani umjesto pečenog ribeyea, s tartufima koji nisu mirisali ni na što. Na meniju nije bilo ni jednog podatka o porijeklu, pasmini ili eventualnom odležavanju mesa. Potpuno je nedopustivo da se u hotelu s pet zvjezdica servira tako amaterska i inferiorna hrana.
U gostionici More kraj Umaga navodno odležanu fiorentinu poslužili su nam s lukom, kupovnim ajvarom i premasnim krumpirićima, kao da smo naručili ćevape a ne veliki plemeniti steak. Meso je bilo potpuno pogrešno pečeno: neki su dijelovi isušeni, a drugi su ostali sirovi. Gospodin koji je pekao našu fiorentinu ne zna mnogo o pečenju steakova, a vjerojatno nikad nije čuo ni za Maillardovu reakciju.
U jelu koje se zove makaruni s junetinom i gljivama nije bilo ni makaruna ni gljiva . Umjesto makaruna dobili smo tagliatelle, a u tanjuru smo uspjeli pronaći točno tri režnja gljiva. Umjesto bruschetta, donijeli su nam prepečene ostatke peciva za burgere. Konobari su bili neuljudno agresivni. Pomo d’Oro tipičan je primjer zamke za turiste; takvi restorani duboko kompromitiraju hrvatsku ugostiteljsku industriju.
Petrovija je mjesto blizu Umaga poznato po dva veoma dobra restorana: Bokunu i Nonu. Melon, nažalost, kvari restoranski imidž Petrovije. U Melonu smo dobili brancina iz škartoca, koji se nije kuhao u škartocu. Smisao pripreme ribe u cartocciu jest da riba ostane sočna: papir štiti ribu od izravne vrućine, pa se ona zapravo kuha u vlastitoj pari i sokovima. Riba u Melonu bila je, međutim, potpuno isušena i zlatno smeđa, što znači da se obrađivala u izravnom dodiru s vrućim zrakom ili vrućom masnoćom.
6. Spicy kozice, Sakura
Azijska bi hrana trebala biti dobro začinjena, pogotovo kad se radi o jelima s pridjevom spicy. Međutim, u zagrebačkoj smo Sakuri dobili potpuno bezokusne, bezmirisne, bljutave minijaturne kozice u teškom ljepljivom umaku, zgusnutom s previše škroba. Ovo je katastrofalno jelo idealan primjer kombinacije lošeg kuhanja i loših sastojaka.
U Mondu smo ovog proljeća naručili rižoto s patlidžanima i tartufima. Rižoto je stigao na stol par minuta poslije narudžbe, što je nemoguće jer se pravi rižoto priprema barem dvadesetak minuta. Rižoto je izgledao poput par slijepljenih kocki riže, baš kao prije dvanaest ili trinaest godina kad smo prvi put posjetili Mondo. Tartufi nisu mirisali ni na što.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.