Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Glavna zvijezda nedavno održanog, šestog po redu Masterclassa Brda Home of Rebula bio je talijanski agronom Giovanni Bigot. Gospodin Bigot, profesor na Sveučilištu Udine i stručnjak za biodinamičko vinogradarstvo, u srijedu ujutro u Villi Vipolže održao je fascinantnu prezentaciju o utjecaju klimatskih promjena na dozrijevanje rebule u Brdima/Colliu.
Bigot je analizirao klimatske uvjete u čak četrdeset zadnjih berbi rebule, najvažnije sorte u Brdima. Rezultati njegova istraživanja prilično su fascinantni. Giovanni Bigot, koji blisko surađuje s Marjanom Simčičem, svojedobno je razvio metodu ocjenjivanja stanja grožđa koja se danas naziva Bigotov indeks.
Bigotov indeks mjeri kvalitetu pojedine berbe skalom do 100 bodova: rezultat se izračunava matematički, na temelju ocjena pojedinih parametara. Bigotov indeks sastoji se od devet parametara, koji među ostalim uključuju i morfologiju grozdova, a za istraživanje o utjecaju globalnog zatopljenja na uzgoj rebule Bigot je akcentirao tri u ovom slučaju najvažnija parametra: vodeni stres, odnos površine lišća prema količini uroda (primjerice, u idealnim uvjetima taj odnos u Brdima iznosi 1,5 kvadratnih metara lišća na kilogram grožđa) i biološku raznolikost terroira.
Prema Bigotu, vodeni stres utječe na boju, aromu i strukturu vina, odnos površine lišća i uroda utječe na koncentraciju vina, a biološka raznolikost utječe na kompleksnost i duljinu odležavanja vina. Ovdje je važno naglasiti jednu od specifičnosti terroira u Brdima: zemlja u Brdima ne zadržava vodu, što znači da su vinogradi u izrazito toplim godinama poput lanjske stalno izloženi vodenom stresu, neovisno od toga padne li kiša. Rebula, prema Bigotu, voli manjak vode, jer stres kod nje izaziva pokretanje drugog metabolizma, kojim biljka proizvodi zaštitne spojeve i zapravo obogaćuje svoj potencijal.
Posve pojednostavljeno rečeno, Bigot smatra kako vodeni stres omogućuje rebuli da bolje dozrijeva i da daje kvalitetnije grožđe. Utoliko Brdima nije potrebno navodnjavanje. Naravno, Bigot je analizirao i niz drugih faktora, koji bitno utječu na dozrijevanje i karakter grožđa, poput razlike između dnevnih i noćnih temperatura koje su u Brdima kreću, zavisno o godini, između 9 i 10,6 stupnjeva. Te su razlike bitne za svježinu i aromatiku. Nadalje, Bigot naglašava i značaj prosječne minimalne temperature tijekom vegetacijske sezone.
No, njegov je zaključak jasan. Brda se ne trebaju bojati klimatskih promjena i globalnog zatopljenja, jer rebula bolje dozrijeva u režimu vodenog stresa. Usput govoreći, lani nam je Charline Drappier, kćer vlasnika velike organske šampanjske kuće Drappier, kazala da su klimatske promjene zapravo značajno unaprijedile kvalitetu grožđa u Champagni. Bigot je, naravno, upozorio da loza prestaje funkcionirati poslije nekoliko uzastopnih dana s temperaturom višom od 35 stupnjeva, no u Brdima unatrag 40 godina, nije bilo ni jedne takve berbe. Bigotova prezentacija oduševila je sve sudionike Masterclassa, pa je furlanski šaptač lozama nagrađen velikim aplauzom.
A poslije njegova predavanja kušali smo niz rebula iz berbi od 2019. do 2022. godine, Vina su, kao i uvijek, predstavljali sami vinari, uz stručne komentare engleske MW Caroline Gilby i Gašpera Čarmana, vodećeg slovenskog vinskog distributera. Među svježim vinima najviše su nam se svidjele visokokoncentrirana Dolfova, elegantna Jermannova i vibrantna Sturmova rebula. Organska vinarija Sturm ove je godine debitirala na Masterclassu.
Među odležanim vinima odličan je dojam ostavila Ščurekova Rebula Up iz 2020. dok su dva najimpresivnija vina ovogodišnjeg Masterclassa svakako bila Simčičeva Rebula Opoka Medana Jama Cru iz 2020. i Ferdinandov Brutus iz iz 2019.
Masterclass Brda Home of Rebula i u šestom je izdanju pokazao da se radi u uzornoj vinskoj manifestaciji, koja ne promovira samo pojedina vina i terroir Brda, nego iz godine u godinu širi nova znanja o vinogradarstvu i vinarstvu.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
