Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Ministrica turizma Nikolina Brnjac ovog je tjedna u povodu obilježavanja Svjetskog dana turizma konstatirala da Hrvatska novom turističkom strategijom postaje predvodnik održivog turizma. Gospođa Brnjac u tom je kontekstu spominjala i zelenu tranziciju hrvatske turističke industrije.
Ministrica turizma, kao i mnogo puta kad je govorila o turizmu, nije bila u pravu. Dapače, u ovom je slučaju pogriješila jednako teško kao i u tvrdnji da je turistička sezona 2023. zapravo rekordna. Postoje, nažalost, vrlo konkretni argumenti koji pokazuju da je gospođa Brnjac naprosto izmislila tvrdnju o tome da Hrvatska postaje predvodnica održivog turizma.
Jedan od značajnih faktora turističke održivosti jest sposobnost komunalne infrastrukture, poput parkirališta, struje, kanalizacije i vode, da podržava turističku industriju. U Hrvatskoj taj segment održivosti gotovo da ne postoji. Među ostalim, održivost ne postoji u socijalno i ekološko najosjetljivijem infrastrukturnom pitanju, kao što su kanalizacija i smeće. Donosimo kraći, nasumični i popis recentnih primjera raspada sustava na moru, s točnim datumima, ali bez detaljnih opisa.
12. srpnja 2019. Koločep, jedan hotel ispustio je kanalizacijske vode u more blizu obale
16. srpnja 2023. uvala Jazine, Zadar, kanalizacija je uslijed kvara na sustavu odvodnje curila ravno u more, u centru grada
9. kolovoza 2023. Kolovare, Zadar, izlijevanje kanalizacije u more zbog šahta ispred bivše zgrade Zavoda za javno zdravstvo
Srpanj 2022. Podstrana, jače kiše nose sadržaj kanalizacije na plažu. Situacija se često ponavlja, a odgovorni kažu da je razlog preizgrađenost mjesta u odnosu na kanalizacijske kapacitete.
Veljača 2022. Split, otpadne vode ispuštene su čak i na čuvenim Bačvicama
23. srpnja 2021. Okrug Gornji, Čiovo, jedan mještanin ispustio je sadržaj septičke jame u more na plaži
9. kolovoza 2023. Karlobag, kanalizacija se izlijeva ravno u more ispod ulice Augusta Šenoe
8. srpnja 2023. Premantura, Županijska inspekcija zabranila je kupanje kod Premanture zbog kanalizacijskih voda u laguni Šćuzi
Ožujak 2019. Ston, zbog masovne pojave norovirusa otkazani su tradicionalni Dani kamenica na malostonskoj rivi. Norovirus je ušao u more iz kanalizacije.
Lipanj 2022. Kaštijun, Deseci tona smeća i biootpada gomilaju su se na glavnom županijskom deponiju u Istri, zbog kvara na sistemu za obradu otpada. Sustav se nije mogao nositi s 20 tisuća tona otpada iz cijele Istre.
Kolovoz 2019. Vis, naslovnice hrvatskih portala ispunile su fotografije velikog divljeg deponija na samom moru kraj Komiže na Visu.
Kolovoz 2021. Pag, Građani Kolana otkrili su golemu jamu punu otpada i fekalija u neposrednoj blizini plaže Sveti Duh i kampa Terra park SpiritoS.
svaka turistička sezona – divlje odlagalište građevinskog otpada i starog namještaja na Jadriji kraj Šibenika, tona neodvezenog smeća s glavne plaže u Vodicama…incidenti sa smećem i nezakonitim odlaganjem otpada prijavljuju se svake turističke sezone na cijeloj obali
Ove smo primjere izvukli nasumice, iz elektronskih arhiva lokalnih i nacionalnih medija. Mogli smo nabrojati i još barem stotinjak sličnih ekscesa. Što im je zajedničko?
Prvo, problemi s kanalizacijskim vodama događaju se na svim dijelovima obale, od Istre do Dubrovnika. Drugo, lokalne komunalne službe ne mogu se nositi s naglim povećanjima količine smeća i pojedincima koji nepropisno odlažu smeće.
Treće, uzročnici problema su različiti: jednom ne funkcionira sustav odvodnje, drugi put je određeno mjesto preizgrađeno, treći put neki neodgovorni mještanin ispusti septičku jamu kraj plaže, četvrti put sličnu svinjariju napravi hotel a peti put brod, kao u jednom dosta ružnom incidentu koji se prije par godina dogodio na Bolu na Braču.
Katkad su uzroci problema toliko duboki da ih je nemoguće sanirati u kratkom roku. Procjenjuje se da Dubrovniku, primjerice, nedostaje oko pet tisuća kanalizacijskih priključaka a gotovo svim turističkim centrima trebali bi puno veći, suvremeniji sistemi zbrinjavanja otpada.
Očigledno je, u svakom slučaju, da na hrvatskoj obali ne postoji komunalna infrastruktura za ozbiljnu, visokorazvijenu turističku industriju. Očigledno je, nadalje, da ne postoje ni lokalne a kamoli državna politika, koje bi se sustavno bavile rješavanjem problema komunalne infrastrukture u uvjetima sve veće izgrađenosti primorskih mjesta.
Problemi s kanalizacijom najdrastičniji su primjer nedostatka efikasne komunalne infrastrukture koja bi podržavala turističku industriju. Međutim, u vrijeme suše javljaju se problemi s vodovodom, koji su eskalirali prošlog ljeta kad je, primjerice, cijela Istra bila u režimu redukcije vode.
Još je gore na pojedinim otocima. Tipičan je primjer Dugi Otok, koji nije ni spojen na nacionalnu vodovodnu mrežu. Stanovništvo Dugog Otoka u srpnju i kolovozu naraste s uobičajenih 1500 stanovnika na preko 10 tisuća stanovnika, što i inače limitirana opskrba vodom ne može podnijeti.
O problemima s prostorom za parkirališta na skoro cijeloj obali da ne govorimo. Jadran je unatrag desetak godina postao žestoko preizgrađen, često neplanirano i bespravno, što je stvorilo komunalni kaos. Komunalna infrastruktura nije pratila broj novih zgrada namijenjenih iznajmljivanju, kao ni ogromno povećanje broja ljudi na obali tijekom ljeta. Sve to ugrožava okoliš, kvalitetu zraka, stanje mora i kvalitetu lokalne proizvodnje hrane. Utoliko sadašnji hrvatski turizam nije ekološki dugoročno održiv, a Hrvatska nažalost još dugo neće postati predvodnica u održivom turizmu.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
