Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Fabris Peruško, predsjednik uprave Fortenove, izjavio je poslije sastanka u Vladi da u Konzumu postoji prostor za smanjivanje cijena i da je Fortenovi u interesu niža inflacija. Vrlo lijepo. Ali, ako u Konzumu sada postoji prostor za snižavanje cijena, zašto je Konzum godinu dana neprekidno dizao cijene?
Na ovo pitanje ne postoji racionalan odgovor, osim da je Konzum kao i druge slične tvrtke u inflaciji vidio mogućnost stvaranja ekstraprofita, da bi sada kad je inflacija postala politički nepodnošljiva jer su iduće godine izbori, odjednom pronašao prostor za smanjivanje cijena. Supermarketi, međutim, definitivno nisu jedini krivci za zaista ridikulozan rast cijena hrane u Hrvatskoj.
Prvi su počeli veliki proizvođači; Vindija je prije više od godinu dana udvostručila cijenu piletine. Mesari su se počeli natjecati u rastu cijena govedina, osobito bifteka. Proizvođači voća i povrća također su udvostručili cijene svojih proizvoda. Katkad i utrostručili. Prve domaće trešnje ovog su se svibnja na tržnicama prodavale za više od 20 eura za kilogram.
Po toj su ih skandaloznoj cijeni prodavali sami proizvođači. Ova bezobzirno bezobrazna cijena nije bila posljedica nikakvog rasta troškova proizvodnje (troškovi jesu porasli, ali ne za 300 posto ) nego posljedica psihoze pohlepe koja je zavladala skoro kompletnim procesom hrvatske proizvodnje i prodaje hrane unatrag godinu dana. I danas, pretkraj ljeta, kad svugdje ima svega, cijene na tržnicama žestoko su pretjerane u usporedbi sa službenom stopom inflacije.
Supermarketi, industrija hrane i mali proizvođači nisu, naravno, jedini krivci za rast cijena hrane. Podjednako je kriva Plenkovićeva Vlada, koja verbalno osuđuje inflaciju ali je zapravo podržava, jer inflacija od desetak posto puni državni proračun visokim prihodima od poreza na dodanu vrijednost. Naposljetku, hrvatski se turizam pretvorio u inflatorni turizam; hrvatske se turističke vlasti hvale financijski rekordnom sezonom.
Međutim, da Hrvatska nije pogođena rekordnom inflacijom u Eurozoni (od nas je gora jedino Slovačka) financijski turistički rezultati bili bi daleko od rekordnih. Naposljetku, hrvatski su ugostitelji u inflaciji vidjeli priliku da pokušaju nadoknaditi gubitke iz pandemijskih vremena, a oni najbezobrazniji htjeli su dodatno zaraditi na inflaciji, pa zato hrvatski restorani i u zemlji i u inozemstvu trenutno imaju veoma loš imidž.
Njihovi vlasnici tog će lošeg imidža postati svjesni tek kad im se restorani isprazne. Inflacija cijena hrane u Hrvatskoj izravna je posljedica loših namjera glavnih aktera u proizvodnji i prodaji hrane i masovne psihoze da treba ugrabiti najviše što se može ugrabiti. Inflacija u Hrvatskoj zapravo je tipični ekonomski balon u kojem svi, od trgovaca, preko proizvođača do države, relativno dobro prolaze. Ali ne dugo. Većina ekonomskih balona završava katastrofom.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
