Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Prema podacima Vinogradarskog registra, u Hrvatskoj je na dan 31. prosinca 2022. godine postojalo točno 17.600 hektara vinograda Riječ je o najnižoj brojki u modernoj povijesti hrvatskog vinogradarstva.
Primjerice, prije točno sto godina, 1923. u ondašnjoj se Hrvatskoj obrađivalo više od 36.500 hektara vinograda. Matica Hrvatska navodi da se 1885. godine u svim vinorodnim područjima koja danas pripadaju Republici Hrvatskoj obrađivalo nevjerojatnih 180 tisuća hektara vinograda.
Bilo je to vrijeme kada je filoksera harala Francuskom a još se nije raširila Hrvatskom, pa su se dalmatinska vina masovno izvozila u Francusku da bi završavala i u čuvenim bordoškim cuveeima. Filoksera je krajem 19. stoljeća zamalo uništila dalmatinsko vinarstvo. Filoksera je izazvala masovno iseljavanje Dalmatinaca u prekooceanske zemlje, gdje su odigrali pivotalnu ulogu u stvaranju lokalnih vinskih industrija.
No, poslije nekoliko desetljeća krize, hrvatsko je vinogradarstvo ponovno ojačalo, o čemu svjedoči 36.500 hektara vinograda iz 1923. A sada, prvi put u povijesti, imamo manje od 18 tisuća hektara zemlje pod vinogradima. Što je strašno, budući da bi vino moralo biti jedan od strateških hrvatskih proizvoda. Bez vinograda, naravno, nema vina, što u Hrvatskoj nažalost nije uvijek točno jer pojedine hrvatske vinarije i distributeri masovno uvoze grožđe i bezimena vina iz istočnih zemalja bivše Jugoslavije, pa ih ovdje prodaju pod hrvatska vina.
Riječ je o teškom zločinu protiv hrvatskog vinarstva, u kojem sudjeluju pojedini “ugledni” proizvođači s Pelješca i s dalmatinskih i kvarnerskih otoka. Vinogradarstvo u Hrvatskoj očigledno umire. Stariji vinogradari nemaju kome ostaviti svoje vinograde. Vinogradi se neprekidno krče, iz godine u godinu. Svi međunarodni uspjesi hrvatske vinske industrije relativno su nevažni u usporedbi s činjenicom da se u Hrvatskoj unatrag 200 godina nikad nije obrađivalo manje vinograda.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
