Važna pouka za hrvatske turističke vlasti: najmasovniji turizam istodobno je i najluksuzniji turizam koji postiže najviše cijene

Pariz je najmasovnija turistička destinacija na svijetu. Pariz je lani posjetilo nevjerojatnih 44 milijuna turista. Pariz je istodobno najskuplja turistička destinacija u Europi. Sobe u pariškim hotelima palačama u ovo doba godine koštaju između tisuću i dvije tisuće eura.

Danas je na Booking.comu legendarni Le Meurice na Rue de Rivoli prodavao sobu za 1960 eura. A Le Meurice nije najskuplji hotel u Parizu. Bristol i Crillon redovito postižu više cijene, dok su Le Ritz i Georges V u Meuriceovu rangu. Parsto metara niz Rivoli prema trgu Vendome, Westin, generički hotel s pet zvjezdica danas je prodavao sobe za 496 eura. Pariški Westin neusporedivo je bolji od zagrebačkog, ali nije osobito luksuzan. No, lokacija blizu Louvrea jest luksuzna. Dizajnerski hoteli u boljim arondismanima koštaju između 400 i 800 eura za noć poput Molitora kraj Roland Garrosa ili novog tematskog hotela posvećenog Marcelu Proustu u Rue de Picardie. Štoviše, Proustov je hotel danas prodavao apartmane za 1256 eura, jer više nije bilo standardnih soba.

Pariški su restorani uvjerljivo najskuplji u Europi. Večeru kod Guy Savoya platili smo ukupno 1700 eura za dvoje, s odličnim ali nipošto luksuznim vinima. L’ Arpege Alaina Passarda još je nešto skuplji, a tipična večera za dvoje s dobrim vinom u manje glasovitim restoranima s dvije ili tri Michelinove zvjezdice košta između 700 i 1200 eura za dvoje. Sve to u najmasovnijoj turističkoj destinaciji na svijetu. Pariz je velik grad. Ali mala Venecija je, s pet i pol milijuna turista 2019. godine uvjerljivo najmasovnija talijanska turistička destinacija. I jedna od najskupljih. Soba u hotelu Danieli danas je koštala 876 eura, u Metropolu samo 570, ali je zato Gritti Palace, koji je izvanredan ali nije najbolji venecijanski i hotel, tražio čak 1935 eura za manji apartman. Restorani u Veneciji bitno su jeftiniji nego u Parizu, zato što u Veneciji ne postoji ni jedan restoran s tri Michelinove zvjezdice, a i oni s dvije prilično su rijetki. Zašto su svi ovi podaci važni?

Zato što hrvatske turističke vlasti smatraju kako su destinacije masovnog turizma zastarjele i kako donose manje novca od destinacija “autentičnog” turizma. Ovdje je riječ o prastarom pristupu turističkoj industriji koji potječe s kraja 20. stoljeća i nema nikakve veze s 2023. godinom. Poanta modernog turizma jest da masovne destinacije koje zbog kombinacije raznih razloga privlače najviše ljudi, bilo da su to povijesni značaj, kulturni, gastronomski i trgovački sadržaji kao u Parizu, scenografija i trgovina kao u Veneciji ili more, sunce, gastronomija i arhitektura kao u San Sebastianu i Barceloni, poanta modernog turizma jest u tome da se masovne destinacije učine dovoljno privlačnima za turiste najviših aspiracija i najcrnjih/najplatinastijih kreditnih kartica, a da istodobno ostanu dostupne najširoj globalnoj publici. To je temelj pariškog, ali i venecijanskog i baskijskog i katalonskog turističkog uspjeha.

I u Hrvatskoj je uostalom upravo tako: ekskluzivni i skupi Dubrovnik oduvijek je jedna od najmasovnijih hrvatskih turističkih destinacija. Jednom davno masovni je turizam označavao bezlične all inclusive resorte s lošom hranom i uniformiranim pristupom gostima. Danas masovni turizam znači da turistička destinacija uz poštivanje načela održivosti svoje urbane cjeline i infrastrukturnih kapaciteta, gostima nudi najširi spektar smještaja, restorana, kulturnih sadržaja i trgovina u svim rangovima cijena, s tim da najbolji smještaj i najbolji restorani moraju imati distinktivnu ulogu u ukupnom portfoliju destinacije.

To je, dakle, moderna definicija masovnog turizma. Turizam koji ne želi prihvatiti atribut masovni s vremenom će postati tržišno nekonkurentan naprosto zato što svake godine sve više ljudi s puno novca želi putovati. Stoga i najekskluzivniji turizam nužno postaje masovni turizam. Hrvatske turističke vlasti, pritisnute lošijim brojkama ovog srpnja i kolovoza, sada fantaziraju o tome kako je masovni turizam zapravo jeftin i štetan za Hrvatsku.

Međutim, da u Rovinju umjesto pet imamo deset hotela s pet zvjezdica i još deset restorana s jednom do dvije Michelinove zvjezdice, i da je Rovinj do 20. kolovoza posjetilo više od milijun turista od kojih su mnogi plaćali smještaj tisuću eura na noć, nikome u Hrvatskoj ne bi palo napamet da govori protiv masovnog turizma i protiv brojanja turista i noćenja. Hrvatske turističke vlasti morale bi usvojiti novu paradigmu: visoki masovni turizam poželjna je budućnost svjetske, pa tako i hrvatske turističke industrije.

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.