Kako je i zašto Teranino postao uvjerljivo najpopularniji slatki liker u Hrvatskoj

“Vidite, prije 150 godina, teran je bio daleko najraširenija vinska sorta u Istri, baš kao što je to danas malvazija. I u tom vremenu, u kasnom 19. stoljeću trebamo tražiti korijene današnejg Teranina,” pričao nam je u srijedu popodne Luka Rossi, voditelj obiteljske destilerije Rossi u Vižinadi i predsjednik Vinistre. “Postoje dokumenti i sjećanja o tome da se ondašnji teran fortificirao, slično portu. U tom fortificiranom teranu nalaze se prvi tragovi današnjeg Teranina,”smatra gospodin Rossi.

Teranino je uvjerljivo najpopularniji slatki liker koji se proizvodi u Hrvatskoj. Voditelj svakog bara, kafića i restorana potvrdit će taj podatak. Teranino je toliko popularan da ga je nemoguće dovoljno proizvesti. Teranino je toliko nezaustavljivo popularan da je ove godine prvi put izašao iz Istre, budući da je zagrebački Badel u proljeće predstavio svoju verziju Teranina: u redu, zasad se radi o razmjerno malim, eksperimentalnim serijama, ali sama činjenica da je najveći hrvatski proizvođač jakih pića ušao u proizvodnju Teranina govori o strahovitom komercijalnom potencijalu  kao i o kulturuloškom fenomenu likera koji se bazira na najpoznatijem istarskom crnom vinu.

Kako je, dakle, uopće nastao Teranino i kako je postao toliko omiljen?

Luka Rossi oprezan je u procjenama. Premda je Teranino relativno novi proizvod, prvi put brendiran prije malo više od deset godina, Rossi drži da su se pića slična sadašnejm Teraninu prozivodila u puno malih obiteljskih podruma i prije pojave brenda Teranino. “Znate, mi u Istri volimo gledati stvari u cjelini i u širem kontekstu: pića poput sadašnejg Teranina već se neko vrijeme proizvode u cijeloj Istri, i puno je maliih proizvođača sudjelovalo u promicanju pića koje se danas zove Teranino. A sada Teranino proizvodi niz ozbiljnih, komercijalnih proizvođača, od Aure kao destilerije koje je afirmirala žanr do obiteljske destilerije Rossi. Važno je definirati što je točno Teranino. Nema nikakve sumnje, kako kaže Luka Rossi, da se teran u Istri fortificirao još u pretprošlom stoljeću, kad je Istra zaista bila zemlja terana. Nadalje, nema nikakve sumnje da su se u Istri desetljećima proizvodila aromatizirana vina bazirana na teranu ili drugim crnim sortama.

Međutim, Teranino je liker. I to je ključna tehnička činjenica koja Teranino razlikuje od svih drugih aromatiziranih ili fortificiranih vina baziranih na teranu, refošku ili drugim crnim ili bijelim sortama. Budući da je liker, Teranino uvijek mora biti zaslađen. Zakon za pića u kategoriji likera propisuje minimalno 100 grama šećera na litru.

Teranino se, znači, proizvodi od baznih alkohola koji mogu biti voćne rakije ili komovice, od terana, maceriranog voća i od niza začina prema izboru proizvođača. Teranino, načelno, sadrži između 15 i 20 posto alkohola. Teranino obitelji Rossi iz Vižinade sastoji se od njihovog terana, njihovih baznih rakija, toplih začina poput cimeta i klinčića i maceriranog šumskog voća.

“Željeli smo napraviti lepršavi Teranino, koji će se sviđati mlađim generacijama, ali koji istodobno izaziva stanoviti osjećaj nostalgije,” izjavio je Luka Rossi za ABV, posebno izdanje Kulta Plave Kamenice posvećeno destilatima. Teranino je danas potpuno neizbježan na hrvatskoj ugostiteljskoj sceni. Logično je zapitati se zašto je postao baš toliko ekscentrično popularan.

Riječ je o kombinaciji efekta Istre, organoleptičkih značajki Teranina i njegove jedinstvene boje. Teranino je u Istri narodno, demokratsko, identitetsko piće koje je, uostalom, ove godine dobilo i svoj prvi festival. Efekt Istre na hrvatsku scenu hrane i pića više je nego poznat: Istra kao najrazvijenija hrvatska turistička destinacija i kao najrazvijenija identitetska regionalna gastrodestinacija, već desetljećima diktira glavne trendove na hrvatskoj gastronomskoj i vinskoj sceni.

Malvazija je uvjerljivo najprodavanije hrvatsko restoransko vino, koje se pije baš svugdje; od Istre, preko Kvarnera, Dalmacije i Dubrovnika, do Zagreba, Osijeka, Zagorja i Međimurja. Tartufi se u raznim inkarnacijama pojavljuju u restoranima i pizzerijama po cijeloj Hrvatskoj. Istarsko maslinovo ulje zasluženo je postalo jedan od važnijih sastojaka hrvatskog gastronomskog ponosa.

Teranino je, isto tako, na valu efekta Istre od regionalnog prerastao u omiljeno nacionalno piće koje se odnedavno, ponovimo, proizvodi i u Zagrebu. Drugo, Teranino je organoleptički iznimno komunikativan: pun je bogatih voćnih okusa, lako prepoznatljivih začina koje svi vole, dovoljno sladak da bi se u njemu uživalo kao u mliječnoj čokoladi, optimalno alkoholan da bi vas barem malo uhvatio, i dovoljno svjež da bi većina potrošača mogla popiti više od jedne čaše.

Naposljetku, Teranino je od terana preuzeo ponešto one dramatične purpurno-crne boje koja svakako pridonosi njegovoj tržišnoj atraktivnosti. Svemu ovome treba dodati da Teranino može funkcionirati kao dobra baza za koktele; možda je još važnije da je Teranino prilično podesan za razne oblike slaganja s hranom, i to ne samo s desertima. 

Sadašnja popularnost Teranina nije nikakav prolazni i trend. Teranino je ovdje da ostane. Teranino je u samo desetak godina uspio u onome u čemu, nažalost, nisu uspjeli neki drugi tradicijski hrvatski likeri s pradavno izgrađenim i prepoznatljivm brendovima, i s prilično veličanstvenim sirovinskom bazama.

Za daljnji uspjeh i učvršćivanje položaja Teranina na ugostiteljskom tržištu osobito je važan njegov ispravni tretman u restoranima, o čemu ćemo uskoro posebno pisati. 

Ovaj sadržaj produciran je u suradnji s Destilerijom Rossi

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.