Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
U utorak 26. srpnja Rijeka je bila ugodno popunjena turistima, za riječke pojmove i prekrcana. Željeli smo otići na jutarnju kavu i kolač, ali tri popularna parkirališta u centru grada su bila gotovo zatvorena jer na njima više nije bilo slobodnih mjesta, popunili su ih većinom automobili sa stranim tablicama.
Nakon mukotrpne borbe sa traženjem parkinga i kad smo napokon došli u grad, na glavnoj riječkoj ulici dočekala nas je horda turista koji gledaju svaki dućan, piju kavu u zaista užasnim kafićima na Korzu i razgledavaju znamenitosti. Ovo je ipak novo normalno za Rijeku. U Rijeci, s manjim prekidima, živimo cijeli život i riječka ljeta bila su uvijek nesnosno deprimirajuća. Uglavnom bi to izgledalo ovako: neka manja grupa turista (bez iznimke bi to bili umirovljeni Njemci ili Austrijanci) išla bi za svojim turističkim vodičem koji bi im pokazao Korzo, katedralu Sv.Vida i možda još pokoju zgradu pa bi isti ti turisti netragom nestali ili otišli na neka popularnija mjesta. Lokalaca također ne bi bilo jer bi se razbježali na otoke ili veće dalmatinske gradove.
Ova godina je očito po mnogočemu drukčija. Turista ima i očito žele boraviti u gradu. Jedan od razloga može biti što je Rijeka jeftinija i nerazvikanija od primjerice Istre ili Dalmacije. Jednostavan zakon ponude, koja je nikakva, spustio je cijene. Riječki turisti mogu birati između sljedećih smještaja: luksuzni Ikador i Navis, solidni Hilton, preskupe i neadekvatne hotele u Opatiji, prenoćišta poput Bonavije, derutne hotele Continental i Neboder te tek prosječan Jadran na Pećinama. Ostala ponuda koje zapravo ima vrlo mnogo su hosteli na Korzu i privatni apartmani kao jedna od najpopularnijih investicija u zadnje vrijeme.
Naime, Riječani su prijašnjih godina vrlo mnogo stanova u centru grada adaptirali upravo u turističke svrhe. S takvom, pomalo groznom ponudom, Rijeka ne može i ne smije biti skup grad. Međutim, prvi koraci su napravljeni u zaokretu prema turizmu. Kako je Rijeka dočekala svoje turiste? Opet nepripremljeno. Svaka ulica u Rijeci je u nekakvim radovima, kolone kroz grad postale su svakodnevnica, novi i veći radovi tek se trebaju početi izvoditi, a novi autobusni kolodvor kao da je opet zaboravljen i nije se pomaknula niti jedna cigla.
Prošlogodišnju najavu o novom autobusnom kolodvoru Riječani su dočekali s euforijom, međutim i ona je ubrzo splasnula. Željeznički kolodvor lijepo je restauriran, ali samo izvana. Unutar kolodvora sasvim je druga priča. Na kolodvoru je samo jedna blagajna na kojoj se mogu kupiti karte i koju češki turisti silazeći s vlaka gledaju u čuđenju. Češki turisti, usput rečeno, dolaze vlakom koji su sami organizirali bez potpore hrvatskih turističkih zajednica.
Riječani se promjeni u vizuri i energiji grada još uvijek nadaju, prvenstveno računajući na sposobnost Lürssen grupacije. Njemačka grupa već je nekoliko godina poznato ime na Kvarneru, a ovih se dana rasprava intezivirala. Lürssen u svojem bogatom portfoliju ima nekoliko najatraktivnijih nekretnina kroz Liburnija Hotele, Bevandu, Lido, Laurus i niz vila na području Opatije i Lovrana. U nekoliko godina otkad je većinski vlasnik hotela, Lürssen s njima nije napravio apsolutno nikakav razvoj. Hoteli su ostali podjednako neambiciozni kao i prije kupovine, što djelomično i rezultira gotovo praznom Opatijom početkom srpnja.
Zatim Lürssen ulazi u preobrazbu Rijeke kroz projekt Porto Baroš, s kojim bi riječka riva i obala trebala postati najveća marina za megajahte u Hrvatskoj. Taj bi projekt bitno promjenio izgled i ambicije Rijeke, međutim s obzirom na dosadašnje akvizicije i njihove realizacije nismo sigurni koliko možemo vjerovati Lürssen grupi u ovako važnom planu. Ovih je dana izašla i informacija kako je Gitone zainteresiran i za posrnuli trgovački lanac Brodokomerc i njihove nekretnine za 7 milijuna eura, čime se samo dodatno intenzivira osjećaj kako Lürssen i njegove novoosnovane firme kupuju i nakrcavaju nekretnine po Rijeci i Kvarneru bez vidljivih planova o razvoju. Rijeka ovu godinu može iskoristiti kao prijelomnu točku u svom turističkom životu, pitanje je samo odluke i daljne strategije i plana.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
