Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
“Prošle smo godine prvi put prodali više od 100 tisuća butelja vrhunskih vina, bilo da je riječ o vinima s etiketom Orahovica ili o vinima s novom etiketom Martin Albus,” rekao nam je Ivan Perković, direktor Orahovice, jedne od hrvatskih vinarija koje su u zadnje tri godine najviše napredovale.
Dakle, prije pandemije ova slavonska vinarija s kapacitetom od oko milijun litara imala je imidž proizvođača masovnih vina; njene butelje spadale su među jeftinije na policama supermarketa, a u ozbiljnim restoranima vina iz Orahovice gotovo da i nije bilo. Orahovička vina doduše jesu osvajala nešto Decanterovih medalja, ali uglavnom za slatka vina, koja su se proizvodila u minijaturnim količinama.
A onda je, skupa s određenim promjenama u vinariji koje su zamalo koincidirale s pandemijom, došlo do orahovičkog vinskog preporoda. Direktor je postao Ivan Perković, uspješni veteran hrvatskog vinskog biznisa koji je odigrao važnu ulogu u pozicioniranju Korlata kao najprodavanijeg crnog buteljiranog vina u Hrvatskoj. Gospodin Perković iz Badela je doveo Luku Radičeka, mladog, ambicioznog i strastvenog enologa koji je radio u proizvodnji Korlata.
Smanjenje prinosa odmah se osjetilo na kvaliteti svih linija orahovičkih butelja. Uvedena je nova, premium serija Martin Albus, čija su vina u prvoj godini osvojila par Decanterovih medalja i ušla na brojne restoranske i hotelske vinske liste. A oni vinogradi čije je obnavljanje počelo prije sedam godina sada polako dolaze u rod.
Sve su promjene dovele do toga da Orahovica više nije sinonim za jeftina vina nego je, kako ističe direktor Perković u intervjuu za Vinski izvještaj, prvi put u jednoj godini prodala više od 100 tisuća butelja s oznakom vrhunsko vino. Istodobno, Orahovica je razumnom politikom cijena ostala među nekoliko vinarija čije butelje predstavljaju najbolju vrijednost za novac u Hrvatskoj.
Jeste li zadovoljni prodajom vina u 2022. godini?
Prodajom vina smo generalno zadovoljni. Ojačali smo poziciju nove linije vina Martin Albus na tržištu, čiju su kvalitetu prepoznali i kupci i međunarodni ocjenjivači. U prve dvije berbe dobili smo pet Decanterovih medalja.
Je li prodaja u 2022. kompenzirala gubitke iz pandemijskih godina, osobito one prve?
Pravovremenim aktivnostima tijekom pandemije, bili smo vjerojatno jedina veća vinarija u Hrvatskoj koja nije zabilježila pad prodaje niti u prvoj pandemijskoj godini. Snažan fokus stavili smo na dizanje kvalitete naših vina, prepoznavanje zahtjeva tržišta i promjenu kanala prodaje. Dodatno je fokus bio stavljen na nova izvozna tržišta pa smo, pored dosadašnjeg izvoza, otvorili i tržišta Češke i Slovačke.
Jeste li u 2022. ostali bez nekog od vina?
Tijekom 2022. zbog veće potražnje i prodaje naših vina nakratko smo ostali bez vrhunskog Silvanca, Sauvignona i Frankovke. Ta su vina prepoznata od strane tržišta kao najbolji omjer kvalitete i cijene pa je povećana potražnja uzrokovala nedostatak istoga u prodaji u jednom kratkom periodu. Frankovka je i nosioc Best buy certifikata. Kao dio aktivnosti vrijedi istaknuti ukidanje velikih pakiranja, pogotovo PET ambalaže, za koju smatramo da nije optimalna čuvanju vina naše kvalitete.
Kako spriječiti da se nestašica ponovi u 2023. kad Hrvatsku, prema prvim pokazateljima, očekuje još jedna rekordna turistička sezona?
U narednim godinama dio restrukturiranih mladih nasada dolazi u rod te će količine odgovoriti na povećanu potražnju, što se već vidi iz prinosa berbe 2022. godine.
Što su bili glavni problemi s kojima ste se susretali u 2022. godini?
Kao i u ostalim sektorima poljoprivrede, i u vinarstvu bilježimo značajan rast cijena repromaterijala, energije i ostalih troškova proizvodnje. Otežane isporuke i kašnjenje prisilili su nas na povećanje zaliha s ciljem osiguranja isporuke vina našim kupcima. U vinogradu smo imali situaciju da smo dobili više padalina u rujnu, nego u prvih osam mjeseci ukupno, što je predstavljalo izazov vinogradarima za očuvanje zdravlja grožđa i za organizaciju berbe.
Kako vidite opće stanje kvalitete vina u Hrvatskoj?
Stanje kvalitete vina je zasigurno iz godine u godinu sve bolje. Možemo reći da je gotovo nestao onaj najniži kvalitetni razred hrvatskih vina. To mjesto danas zauzimaju uvozna vina vrlo sumnjivog podrijetla što je dokazano ispitivanjem kvalitete od strane mjerodavnih institucija. Kontrolu ulaska takvih vina na tržište trebalo bi postrožiti i zabraniti.
Što treba učiniti da se kvaliteta vina poboljša?
Cilj Vinarije Orahovica je kontinuirano povećavati kvalitetu vina. U 2022. godini naši su djelatnici proveli više od mjesec dana u inozemstvu na edukacijama i obilazeći renomirane vinarije s ciljem učenja i usavršavanja. Kontinuirana edukacija vodećeg kadra u vinarijama je nužnost za daljnji razvoj cijele vinske scene.
Vinarima iz Slavonije svakako bi pomogao razvoj kontinentalnog turizma. Za primjer, od 84 restorana iz Michelinovog vodiča za Hrvatsku, samo su dva u Slavoniji.
Razmišljate li o prelasku na ekološki/organski način proizvodnje?
Već dulje vrijeme tražimo idealan položaj na kojem bismo radili ekološki, ali tražimo i idealnu sortu. Vidljivo je da takav način proizvodnje raste i iz razloga zahtijeva tržišta. Nekoliko je ograničavajućih faktora za brz prelazak na ekološku proizvodnju, pogotovo kod velikih vinarija. Ekološko vinogradarstvo je izrazito radno intenzivno. Vidimo da je Hrvatska ove godine već uvezla više 100 tisuća stranih radnika. Situacija s radnicima je slična i u vinarijama pa bi gotovo cijelu proizvodnju bilo nemoguće u kraćem roku prebaciti na ekološku.
Nastavno na potrebnu količinu radne snage, promjena bi posljedično dovela do značajnog povećanja cijene vina. Nemoguće je proizvoditi ekološki, a ostati na ovim cjenovnim pozicijama. Kako će cijelo hrvatsko tržište vina sazrijevati, tako ćemo moći očekivati i sve veći udio ekološke proizvodnje. Druga stvar su klimatski uvjeti. Kao što smo vidjeli ove godine, izrazito nepovoljna raspodjela padalina značajno bi smanjila urod, što bi opet utjecalo na krajnju cijenu. Ipak, moramo naglasiti da smo kontinuirano aktivno smanjujemo tretiranje vinograda pa smo novom opremom i mehanizacijom lani smanjili upotrebu zaštitnih sredstava za 15 posto.
Što smatrate svojim najvećim dostignućem u 2022. godini?
Osim prestižnih nagrada na međunarodnim natjecanjima kao što su Decanter i Mundus Vini gdje smo dobili nagradu za najbolje hrvatsko vino na ocjenjivanju, Vinarija Orahovica je u 2022. godini tržištu prvi puta u svojoj povijesti isporučila više 100 tisuća butelja vrhunskih vina, što kroz sam brend vinarije, što kroz liniju Martin Albus. U tom dijelu će nas i u buduće zadovoljavati samo dvoznamenkasti postotni rast. Najvažniji za uspjeh u vinariji je kadar, koji je uistinu odličan, mlad i ambiciozan. Prosjek godina u vinariji je 36, a po znanju su u vrhu hrvatskog vinarstva.
Pripremate li nove projekte za 2023. i naredne godine?
Uvijek investiramo u kvalitetu i osluškujemo tržište, nastojimo biti u korak s trendovima i pružiti najbolje od hrvatskih vinogorja. Vinogradi su u velikoj mjeri obnavljani u periodu od 2016. do 2019, pa tek očekujemo prave efekte tih zahvata. U berbi 2023. s velikim nestrpljenjem očekujemo prvu berbu Cabernet Franca.
Što se tiče planova ulaganja u vinariju, oni su veliki, ali će u jednom dijelu ovisiti i o mogućnosti potpora jer je teško u takav projekt ulaziti samostalno. Kako smo se kroz zadnjih par godina odlučili maksimalno posvetiti kvaliteti naših vina, jasno je da su nam uz postojeća potrebna i nova, drugačija tehnološka rješenja. Od bačvi za vino, hlađenja, inertnih plinova do laboratorija značajne su razlike u odnosu na prijašnji period kad je fokus bio na količinama. Što se tiče rebrandinga, uz nastavak aktivnosti na pozicioniranju brenda Martin Albus kojeg smo lansirali prije dvije godine, značajnije ćemo se posvetiti i našoj liniji kasnih berbi gdje se od 2023. mogu očekivati značajne promjene u brendingu i u sortimentu, tako da se veselimo čuti reakcije.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
