Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Vesna Jurak odvela nas je kroz cijeli Badelov pogon u Gospićkoj ulici, po visokim platformama iznad golemih tankova s vinom, u manju svijetlu sobu, možda petnaestak kvadrata, koju bi zapravo trebalo pokazivati svim Badelovim poslovnim partnerima, zatim barmenima, F&B menadžerima, ali i destilerima. U toj sobi gospođa Jurak i dvije njene kolegice stvaraju čarobne napitke, koji kasnije postaju osnove Badelovih jakih pića.
U Čarobnoj sobi na zagrebačkom Žitnjaku, zapravo laboratoriju najpoznatije hrvatske destilerije, sve je prirodno: velike tegle prepune su maceriranih korica limuna i mandarina, tegle s komadićima limuna koji poslije dulje maceracije podsjeća na opasnu, golemu blijedožutu gljivu, bobice borovica za gin nalaze u teglama i epruvetama, ali u pakiranjima na radnom stolu, “Upravo testiramo borovice koje su nam nedavno stigle,” kaže gospođa Jurak, pokazujući na vrećicu crnih bobica.
U jednoj se tegli maceriraju kupine, u drugoj lišće maslina, pa zeleni orasi, smilje, dunje, na policama epruvete pune raznih začina, a na prozorima se u različitim staklenim bočicama sunčaju već gotovi pripravci ili pića: “Testiramo kako podnose prirodno sunce i toplinu,” objašnjava gospođa Jurak.
Badel bi, zapravo, svoj laboratorij trebao barem povremeno otvoriti i širokoj publici, jer nema bolje demonstracija sadržaja i prirodnosti većine Badelovih proizvoda od Čarobne sobe Vesne Jurak i njenog tima. Laboratorij na Žitnjaku pokazuje da se Badelova pića ne proizvode od umjetnih aroma i raznih praškova, nego se sastojci za njih pripremaju mjesecima, a katkad i godinama. “Neke stvari morate macerirati šest mjeseci ili godinu dana da biste dobili željeni okus. Taj se proces ne smije požurivati. Kad vam netko kaže kako je sastojke za gin macerirao 24 sata, možete biti sigurni da koristi umjetne arome jer za 24 sata ne možete ništa macerirati i dobiti bilo kakav konkretan okus,” objašnjava Vesna Jurak.
U Čarobnoj je sobi nastao i Badelov najnoviji proizvod, Korlat Teranino. Badelovi su menadžeri uvidjeli da je Teranino jedan do komercijalno najpotentnijih destilata na hrvatskom tržištu. Pa su odlučili napraviti svoj Teranino, koji se dosta razlikuje od većine drugih. “Ključni razlikovni element našeg Teranina,” kaže gospođa Jurak, “jest njegova prirodnost. Mi u Teranino stavljamo samo vino i macerat šumskog šumskog voća. Sami proizvodimo macerat šumskog voća, od svježih kupina i borovnica. U našem Teraninu nema nikakvih dodanih aroma, u njemu nema ničeg umjetnog, ničeg industrijskog,” ponosno isitče Badelova glavna destilerka.
Badelov Korlat Teranino sadrži 20 posto alkohola. U njemu se zaista osjete okusi vina, pa čak i nešto tanina terana, kojeg Badel kupuje od Kalavojne, vinarije utemeljene 2000. godine u mjestu Loborika blizu Pule. Badelov Teranino, živahne crveno-purpurne boje, izrazito je voćan i svjež, s lijepim, lako prepoznatljivim aftertasteom kupina. Nama je posebno važno da ovaj Teranino ne lijepi usne, za razliku od nekih drugih pića s tim nazivom. Dapače, on je vibrantan, koliko god to slatki liker može biti.
Naravno da bismo više voljeli da Badelov Teranino ima, primjerice, 28 do 30 posto alkohola i još manje šećera, ali tada bi se radilo o proizvodu drukčije tržišne kategorije. Osim toga, pitanje je kako bi publika, navikla da Teranino bude sladak, prihvatila takvu opakiju verziju svog omiljenog pića. No, sadašnji Badelov Teranino posjeduje svježinu koja ga čini lakopitkim i užitnim, a njegovi čisti, voćni okusi pretvaraju ovaj Teranino u atraktivnu bazu za koktele. Poslije Teranina u Čarobnoj smo sobi gospođe Jurak kušali još nekoliko pića u izradi, iz probnih oca: maraska u alkoholu bila je potpuno neodoljiva, dok je po budućoj rakiji od dunja zamirisao cijeli kat zgrade na Žitnjaku.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
