Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
U srpnju 2017. godine veći smo dio noći proveli u prelijepoj vili Aljoše Jakončiča u Kozani, ispod koje se nalazi moderni vinski podrum. Na velikoj terasi s pogledom na vinograde oko ponoći je postalo prilično svježe, gotovo hladno, premda se približavao vrhunac ljeta. Svježina ljetnih noći jedan je od važnih sastojaka dragocjenog terroira Brda, najznačajnije slovenske vinske regije.
Aljoša Jakončič bio je u sjajnom raspoloženju. Njegova Carolina Rebula iz 2013. godine dobivala je fantastične ocjene u stranim i regionalnim medijima. Poneki hrvatski sommelieri smatrali su Carolinu Rebulu iz 2013. jednim od najboljih slovenskih bijelih vina koja su ikad probali.
Crna Carolina Select iz 2006. napravljena od 92 posto merlota i 8 posto cabernet sauvignona, tek je dolazila u punu formu. Ovo raritetno vino kušali smo uoči Božića 2021. godine. Sada vrijedi 96 do 98 bodova. A mlada Jakončičeva vina uzoran su primjer kombinacije svježine i supstancijalnosti. Zapravo, prilično je fascinantno koliko puno okusa i aroma Jakončič postiže u svojim relativno niskoalkoholnim svježim vinima.
Aljoša Jakončič već je godinama prisutan na hrvatskom tržištu. Prvi privatni vinari iz Brda koji su došli u Hrvatsku bili su Marjan Simčič, Movia, Dolfo i Ščurek. U drugom su valu stigli Jakončič i Edi (Aleks) Simčič. Mnoge vinske karte u Zagrebu i na obali i danas drže njihova vina: od Plavog podruma u Voloskom do Malog bara Ane Ugarković, gdje se Jakončičeva Rebula već dugo toči na čaše.
Aljoša Jakončič jedan je od najambicioznijih slovenskih vinara. Jakončič je tvrdi perfekcionist. Njegov težnja perfekcionizmu možda se najbolje manifestirala kroz Jakončičev pristup oranžima. Naime, godine 2018. Aljoša Jakončič u Zagrebu je predstavio Uvaiu iz 2015, macerat od sivog pinota s puno alkohola, oko 14, 5 posto, koji je usprkos strahovito intenzivnom bouquetu i okusu i snažnim taninima postigao perfektan balans i ostavio elegantan dojam. Uvaia je, kako ime kaže, proizvedena u drvenim jajima.
E sad, ako prvi oranž pojedine vinarije izbjegne sve tipične greške i grubosti velikog broja maceriranih vina, očito je riječ o vinariji visoke međunarodne klase. Aljoša Jakončič već je dulje vrijeme jedan od vinara koji bitno definiraju slovensku vinsku scenu.
Zašto vam je rebula posebno važna?
Rebula je veliko vino u svojoj siromašnosti. To je vino visoke mineralnosti, čvrste vertikale, s niskim alkoholima.
Zašto je važna za Brda?
Jer samo na kamenom tlu koje mi zovemo opoka, i mikroklimi koja osigurava stalno lagano provjetravanje iz doline u Brda, rebula dobiva ove osobine. Na drugim pozicijama, na kojima je zemlja humusna, prebogata, daje banalna vina niskih alkohola, bez okusa. Rebula u Brdima daje jedinstvena vina i mislim da je to prednost Brda.
Kakvi se sve stilovi vina mogu proizvesti od rebule? U kojim je stilovima najuspješnija?
Rebula je rođena kao svježe vino s izdatnijim kiselinama i mineralošću a nižim alkoholima. Jako se dobro ponaša kao macerirano vino, a manje je zanimljiva kao barikirano vino. Tradicionalno se rebula radi i od grožđa prosušenog na vjetru koje se preša krajem zime i daje vrlo interesantna slatka vina s dobrim balansom kiselina i šećera.
Jesu li rebule gastronomska vina? Što bismo trebali jesti uz rebule?
Osobno mi je rebula vrlo zanimljiva uz morska jela i ljeti kao aperitiv. Njen veliki potencijal vidim upravo u gastronomiji, jer ima svježinu i kiselinu koje dobro uravnotežuju pH u ustima, što naglašava okuse hrane.
Mogu li rebule dobro stariti?
Nakon svih ovih godina mogu reći da rebula, ako nije ubrana u pravom trenutku, nije vino za odležavanje. Na tržištu nema mnogo rebule s nekim većim potencijalom odležavanja. Prvo vino koje smo napravili a da sam imao osjećaj da smo pomaknuli granice i dali vinu vremenski ključ, bila je Carolina Rebula 2017.
Koje su glavne značajke vašeg terroira?
Naš teritorij je na granici utjecaja jadranske klime i utjecaja Alpa. Brda su od mora udaljena 11 kilometara zračne linije, a iza nas počinju Alpe. Ovdje uvijek puše lagani vjetar koji hladi grožđe i osigurava mu svježinu. Ne treba zaboraviti ni da se Brda zovu po brdovitom terenu, što je pozitivan faktor za različite sorte. Padine okrenute na istok primjerenije su za pinot noir, a zapadne su bolje za rebulu. Treći faktor je zemlja, kamenito tlo opoka. Opoka se na zraku raspada i stvara mineralnu bazu koja kroz korijenje s vodom prodire u lozu.
Koja su vam tri vina iz vaše vinarije osobno najdraža i zašto?
Rebula je sigurno na prvom mjestu. Iskreno vjerujem u Rebulu i trebalo mi pola života da skužim ovo vino. Sad smo pronašli to što želimo. Drugo vino je Carolina Noir, to je pinot noir, još jedno vino s kojim imam tešku povijest. Još prije deset godina odlučio sam da ga više neću raditi, jer pinot noir radimo oduvijek a nismo znali gdje da ga smjestimo.
Dosta sam putovao i kušao sve svjetske pinote. Shvatio sam da se pinot noir stvara u vinogradu. Izuzetno je bitna pozicija, hlađenje grožđa, količina indirektnog sunca, utjecaj mora i niske noćne temperature. Sad smo došli do točke u kojoj pinot noir rasprodajemo godinu dana unaprijed. To mi je znak da smo na pravom putu.
Carolina Select je treće vino koje mogu izdvojiti i mislim da će ova tri vina ubuduće kod nas biti najveća priča. Carolina Select je vino od 92 posto merlota i 8 posto cabernet sauvignona. To vino je također rezultat višegodišnjeg proučavanja. S njim smo htjeli pokazati da se u našoj regiji može napraviti veliko crveno vino.
Mogu reći da smo s berbom 2011. pokazali da je se može, to je po Parkeru naše najbolje ocijenjeno vino, a i svaka iduća berba bila je izuzetno dobro ocijenjena i prodana na svjetskom tržištu. Sada stiže berba 2014. i već smo prodali velik dio vina, našim starim i novim kupcima.
Povijest Vinarija Jakončič osnovana je 1847. godine. Utemeljili su je Carolina i Mihael.
Površina vinograda Obrađuju 22 hektara, od toga 4,5 hektara otpada na rebulu
Godišnja proizvodnja Oko 128 tisuća butelja godišnje
Najvažnija vina Rebula, Carolina Noir, Carolina Select
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
