Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Marko Fakin osnovao je vinariju prije desetak godina. Od tada do danas osvojio je valjda stotinjak medalja na Vinistri i pet zlatnih Decanterovih medalja zaredom. Marko Fakin jedini je hrvatski vinar koji je svaki put u zadnjih pet godina osvajao zlatne medalje na Decanterovim Svjetskim nagradama.
Kad smo se prvi put suočili s fenomenom Fakin, pitali smo Ivicu Matoševića otkud sve te silne medalje. Matošević je lakonski dogovorio: “Marko ima neke od najboljih vinograda u Istri.”
Kad smo pak prvi put posjetili gospodina Fakina, koji je prije samo četiri godine grožđe sušio doslovno u dječjoj sobi, rekao nam je: “Da moj pokojni djed vidi što radim s vinogradima, vjerojatno bi me ubio.” Što Marko Fakin radi s vinogradima? Nemilosrdno reže prinose. Fakinova borba protiv viših prinosa radikalna je i za svjetske kriterije.
U studenom 2021. godine u jedno smo popodne kušali tridesetak Fakinovih uzoraka iz bačvi i inoksa. Neki najfiniji uzorci terana i malvazije bili su strahovito koncentrirani a opet elegantni.
Pitali smo Fakina koliki su mu prinosi na tim položajima. Hladno je odgovorio da na najvažnijim položajima prinose spušta do dvije i pol pa čak i dvije tone po hektaru. E sada, dvije tone po hektaru prosjek je Romanée-Contija, čija se vina prodaju po tisuću eura naviše za bocu.
Marko Fakin ne može, naravno, postići višu cijenu od tridesetak eura za svoja skuplja vina a pedeset za najskuplje, teran Michel. Ali svejedno namjerno radi s prinosima jednakim vrhunskim burgundijskim vinogradima. Stoga je i logično da svake godine osvaja Decanterove zlatne medalje, a da su mu platine izmicale za jedan bod.
Marko Fakin najradikalniji je noviji istarski vinar: on je suvremena, neobična sinteza Franka Kozlovića, Giorgia Claia i Morena Coronice, kojeg smatra uzorom. Istodobno, Fakin je vjerojatno najkomercijalniji motovunski vinar barem kad govorimo o malvaziji.
Njegova bazična malvazija koja povremeno osvaja Decanterova zlata, redovito nestaje iz distribucije krajem godine (ovdje je važno spomenuti da neki vrlo dobri poznavatelji malvazije smatraju kako se pojedina punjenja Fakinova osnovnog vina razlikuju). Marko Fakin mogao bi, a vjerojatno i trebao, postati i predvodnik prirodnog uzgoja vinograda i neintervencionističke podorumarske prakse u Istri.
Što vam se najviše sviđa kod malvazije?
Kod malvazije najviše mi se sviđa mineralnost, lagani izražaj aromatike i punoća u ustima. Posebno mi se sviđa što se malvazija može upariti s mnogim jelima, a opet može biti i vino za sebe, u kojem se može uživati bez uparivanja s hranom.
Stilski gledajući, kakva sve vina malvazija može dati i kojim je stilovima prema vašem mišljenju najuspješnija?
Najviše se proizvodi kao svježi stil vina i kao takva je najčešće na tržištu, ali lijepo se ponaša i kao pjenušavo vino, može se koristiti za dugu maceraciju nakon koje dobivamo skladno orange vino. Isto tako može se koristiti i kao slatki pasito. Zaključak je da se Malvazija može proizvesti u više stilova i dati vrhunske rezultate.
Koja su tla najpodesnija za malvaziju?
Moji se vinogradi nalaze na ilovasto-laporastom tlu, mislim da je takvo tlo najpogodnije jer korijen može ići jako duboko i biljka kroz korijen može povući mnoge hranjive tvari i minerale koji utječu na kompleksnost i mineralnost vina.
Kakvu klimu malvazija najviše voli?
Naši vinogradi izloženi su kombinaciji kontinentalne i mediteraske klime. Mislim da hladne noći i jako topli dani uvelike pogoduju vrhunskim rezultatima koje daju naše Malvazije.
Može li malvazija postati veliko svjetsko vino?
Da. Mislim da već sada to jest, što smo dokazali važnim međunarodnim nagradama koje smo dobili za malvazije, a i potražnja za Malvazijom na međunarodnom tržištu raste svake godine. Ove godine smo mi, ali i ostali vinari na području istarske županije, ostali bez svježe Malvazije, što daje naslutiti da je potražnja uvelike narasla.
Može li teran postati veliko svjetsko vino?
Može. Već smo to dokazali i važnim međunarodnim nagradama i sve većom potražnjom za vinom od terana na inozemnom tžištu.
Koje su najveće prednosti i najveće mane uzgoja terana u Istri?
Teran je najvažnija istarska autohtona sorta crnog grožđa s višestoljetnom tradicijom uzgoja. Prednost terana je što je pogodan za različite stilistike vina i ima visok potencijal za proizvodnju visokokvalitetnih vina: pjenušaca, rosea, svježih vina, odležanih, za duge maceracije i prosušivanje. Najveća mana terana je da kod visokih prinosa imamo nesklad kiselina i šećera.
Kako napraviti vrhunski teran?
Za proizvodnju vrhunskog terana potrebno je poznavati ga kao sortu. Treba mnogo raditi u vinogradu, od rezidbe sve do berbe, i raznim zahvatima dovesti do smanjenja prinosa i optimizacije parametara kiselina, šećera i pH faktora.
Je li teran iz starih vinograda nužno bolji do terana iz mlađih vinograda?
Teran iz starijih vinograda ima jako duboki korijen i tako povlači minerale i hranjive tvari koje terani iz mladih vinograda ne mogu povući. Teran iz mladih vinograda daje nam vino kraćeg životnog vijeka od starih nasada. Zato u ponudi imamo i svježi i odležani teran.
Jesu li vrlo mali prinosi nužan preduvjet za proizvodnju vrhunskog terana?
Da. Grožđe terana ima vrlo velike grozdove i bobice te je kao sorta vrlo bujan što za rezultat daje velike prinose po trsu.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
