Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Divider Text

PANDEMIJA DOKRAJČILA AUSTRIJSKE MOZART KUGLE Najpoznatiji proizvođač Mirabell proglasio je bankrot

mozart-kugle-mirabell

Pogubni učinci pandemije sustigli su i Mozart kugle. Mirabell, proizvođač najpopularnijih austrijskih slatkiša, proglasio je bankrot. Regionalni sud u Salzburgu pokrenuo je stečajni postupak.

Kao razlog bankrota Mirabell je naveo pandemiju covida, koja je dramatično smanjila broj turista u Austriji, a s time i prodaju Mozart kugli. Dodatne probleme stvorili su otežana međunarodna distribucija, rast troškova i otkazivanje većine evenata i festivala u zadnje dvije godine.

Zapisano je  da je prve Mozart kugle 1890. napravio salzburški konditor Paul Fürst. Fürst je kuglicu marcipana s malo mljevenih pistacija zamotao u sloj nougata. Kuglicu je stavio na štapić, umočio u glazuru od čokolade i postavio okomito na podlogu. Kad se glazura ohladila, izvadio je štapić i dobio gotovo savršenu kuglicu. Fürst je ovim postupkom napravio slatkiš posve novog, slojevitog okusa i atraktivnog oblika, koji je bio puno više od zbroja svojih sastojaka.

Raskoš i kompozicija podsjetili su ga na Mozarta, pa je svoje čokoladne kuglice nazvao Mozart bomboni. Mozart bomboni postali takav hit u Salzburgu da se glas o njima pronio širom Austrije. Čokolatijeri i konditori počeli su se natjecati tko će napraviti originalniji i finiji Mozart bombon. Velika imena austrijskog slastičarstva, Holzmayer, Schatz, Hofbauer, dotjerivali su recepture, isprobavali razne omjere marcipana, nougata i glazure, svi tvrdeći da je baš njihov Mozart bombon, ili Mozart kugla kako je ubrzo postao poznat, najbolji i pravi.

Svjestan da bi mogao razviti veliki biznis, Paul Fürst je sklopio ugovor s firmom Rajsigl, koja je za njega počela proizvoditi Mozart kugle u većim količinama. Ta je firma nakon Drugoga svjetskog rata postala Mirabell, drugi najveći proizvođač Mozart kugli. Danas su u vlasništvu multinacionalke Mondelez. Novi lockdowni i pandemijska politika austrijske vlade nacionalnu bi ekonomiju mogla koštati koštati 1,2 milijarde eura tjedno i prema vladinim procjenama mogla bi 400.000 zaposlenih otjerati na državne minimalce. 

PODIJELI
Plava
Sve sto stvarno trebate znati o gastronomiji
Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.