NE PREPORUČUJEMO Ožujsko, Karlovačko i Pan tri su najgora masovno dostupna piva na hrvatskom tržištu

Na skoro svakom pivskom tržištu dominiraju industrijski brendovi, koji baš i nemaju okus piva. Corona, koju je  skoro nemoguće piti bez limete, i Heineken koji nema okus ni po čemu, tipični su primjeri globalnih pivskih brendova koji jedva da podsjećaju na pivo.

U Hrvatskoj već desetljećima monopol na širokom tržištu piva drže Ožujsko i Karlovačko, a u ovom im se stoljeću pokušava pridružiti Pan. Ovih smo dana probali Ožujsko, Karlovačko i Pan iz limenke.

Sva smo tri piva kupili u obližnjem samoposluživanju, i sva smo hladili oko devedeset minuta u frižideru podešenom na četiri stupnja. Evo rezultata. 

Pan

Pan vrlo slabo pjeni. Pjena u srednje velikim čašama od četiri decilitra ni neposredno poslije točenja nije bila viša od jednog centimetra, da bi poslije tridesetak sekundi gotovo nestala. Pivo nema nikakav okus, osim blage kiselosti. Jako je razvodnjeno.

Karlovačko

Karlovačko ima puno intenzivniju pjenu, koja se drži minutu ili dvije. Karlovačko ima i mnogo intenzivniju boju od Pana. Međutim, okus je kompromitiran osjećajem pogrešnog maltiranja: Karlovačko ostavlja neugodan, gotovo prljavi aftertaste po pljesnivom kruhu.

Ožujsko

Ožujsko pjeni lošije od Karlovačkog, a bolje od Pana. Na okusu se osjeti nešto gorčine, ali je završetak beznadno razvodnjen.

Na skali od jedan do deset, sva tri popularna hrvatska piva zaslužuju ocjene između nula i jedan. Zašto su onda toliko popularna?

Zbog tri razloga. Prvi je imidž. Ožujsko, Karlovačko i Pan svake godine ulažu desetke milijuna kuna u reklamne kampanje. Kampanje Ožujskog već su nekoliko godina profesionalno dosljedne, duhovite i katkad briljantne, poput ove recentne, ekološke. Kampanje Karlovačkog  igraju na tradicionalizam, što je normalno budući da je Karlovačko pivo bilo jedan od rijetkih proizvoda koji su i u komunizmu na etiketi imali hrvatski grb. Drugi je razlog kupnja prostora u ugostiteljskim objektima.

Velike pivovare plaćaju hotelima, restoranima i kafićima da drže samo njihova piva. Tako se bore za veći udio na tržištu. Treći su razlog potrošači. Pivo je, kao i kava, piće za druženje. Mnogi potrošači ne naručuju pivo zato što vole i prepoznaju posebne okuse u pivu nego zato što žele nešto hladno, osvježavajuće  s malo alkohola.

Veliki svjetski brendovi doslovno svugdje profitiraju na takvom profilu potrošača: najbolji je dokaz američki Budweiser (nikako ne pomiješati s češkim Budweiserom) koji zaista spada među najgora masovna pića na svijetu.

Bitno je, naposljetku, da u ovom slučaju cijena nije kriterij. Sva tri piva koja smo probali koštaju između osam i devet kuna za limenku od pola litre. Fenomenalni češki Pilsner Urquell košta između devet i deset kuna.

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.