Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Porečka Laguna u hrvatskim je okvirima posve specifična vinarija. Laguna je, primjerice, na lanjskim Decanterovim Svjetskim nagradama osvojila dvije zlatne medalje, i to za vina koja na policama koštaju desetak eura. Castello, crni cuvee uzorne elegancije je recidivist. Castello je prije pet ili šest godina već osvojio zlatnu Decanterovu medalju. Laguna, koja posjeduje više od 600 hektara vingorada u Istri i još otkupljuje grožđe od kooperanata, slikovit je primjer izreke Big is Beautiful.
[adsense_content_v2]
Laguna puni najprodavanije buteljirano vino u povijesti hrvatske vinske scene, Malvaziju u prozirnoj boci čija naklada katkad dostiže milijun buteljki . Istodobno, Laguna proizvodi neka od uistinu najboljih vina u Istri i u Hrvatskoj, koja imaju iznimni potencijal odležavanja.
U Laguninu portfoliju iza kojeg stoji briljantni enolog Milan Budinski, teško je pronaći loše vino. Međutim, proizvodnja vina iz berbe u berbu nije jedini njegov prioritet. Gospodin Budinski preklani je u Vižinadi počeo saditi dvadesetak hektara organskih vinograda. Tako je Laguna postala prva velika vinarija u Hrvatskoj koja je formalno ušla u svijet prirodnih vina. Ovaj strateški iskorak ispravno će se moći valorizirati tek za desetak godina.
Laguna je, međutim, zbog svoje veličine iznimno izložena krizama. Kad proizvodite više milijuna buteljki koje inače redovito palsirate kroz hotele i restorane, i kad hotelsko i restoransko tržište odjednom nestane, zaista ste u ozbiljnom problemu. Laguna je, kako je vidljivo iz odgovora njenih menadžera, taj problem pokušala riješiti kontrolom troškova i pojačanim plasmanom vina u maloprodaju, prije svega u supermarkete.
Koliko su epidemija i njene posljedice utjecale na prošlogodišnje poslovanje vinskog sektora Agrolagune?
U ovoj sad već jako dugoj epidemijskoj krizi, pokazalo se da kupci usprkos svemu ostaju vjerni brandu koji im pruža kvalitetu, konstantu i sigurnost. Pokazalo se da su naš dugogodišnji rad i ulaganje u snagu naših brendova prepoznati, pa su potrošači ostali vjerni Laguninim vinima. U vrijeme zatvaranja pojedinih kanala prodaje bilo nam je iznimno važno da naša vina ostanu dostupna što širem krugu potrošača. Zato smo odlučili gotovo cijeli portfolio Laguninih vina plasirati kroz opću maloprodaju, ali i kroz Tri kantuna, lanac naših delikatesnih trgovina.
Taj je pristup dobro fukcionirao, tako da smo velik dio naših vina uspješno plasirali na tržište.
Ne možemo, naravno, negirati činjenicu da je značajan utjecaj na ukupne lanjske rezultate prodaje vina imala blokada HoReCa kanala. Stoga smo podzueli sve moguće mjere kako bismo kompenzirali pad prodaje u restoranima i hotelima. Ostvarili smo, primjerice, suradnju s nekoliko on line trgovina. Radimo i na razvoju vlastitog web shopa kako bismo bili što dostupniji kupcima u vrijeme ograničene mogućnosti kretanja.
Ipak, jasno je da smo se morali suočiti s padom prodaje vina, baš kao sve druge vinarije u Hrvatskoj.
Što su vam bili glavni kanali prodaje u 2020. godini?
S obzirom na pad prodaje u HoReCi, najvažniji su nam bili supermarketi, vlastite trgovine i internetska prodaja.
Kako je kriza utjecala na vaše poslovne planove, jeste li morali odustati od već planiranih investicija ili morali otpuštati ?
U lanjskoj nam je godini bilo najvažnije sačuvati radna mjesta, stabilnost poslovanja i kvalitetu vina. Zadovoljni smo što nismo morali nikoga otpustiti. Zadovljni smo i jer smo bez obzira na zaista teške poslovne okolnosti uspjeli otkupiti sve dogovorene količine grožđa od naših stalnih kooperanata, premda zbog visoke rodnost lanjske berbe nismo imali puno potreba za otkupom. Otkupljujući dogovoreno grožđe, pokazali smo odgovornost prema zajednici. Naši su se kooperanti uvjerili da smo pouzdan i odgovoran dugoročni partner.
Sve predviđene aktivnosti u kompaniji odvijale su se prema planovima i unutar rokova, uz pridržavanje svih mjera koje je Stožer propisao. Sve smo resurse aktivirali kako bismo se što brže vratili na rezultate iz 2019. godine. U izazovnom razdoblju uspjeli smo otvoriti još dva nova butika Tri kantuna u Splitu i na Trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu.
Kako biste opisali vašu strategiju preživljavanja u kriznim godinama?
Uspjeli smo zadržati tržišne udjele, pozicije i izvozna tržišta. Logično je da smo investicije i marketinške aktivnosti morali prilagoditi stvarnoj situaciji. U predstojećm razdoblju planiramo jačati položaj na domaćem tržištu, ali i plasaman našeg asortimana na tržištima izvan Hrvatske. Važan nam je cilj daljnje jačanje kvalitete i konkurentnosti vina.
Međutim, zbog neizvjesne situacije izazvane epidemijom jasno nam je da nema brzog povratka an staro. “Novom normalnom” prilagođavamo se smanjivanjem svih rizika kako bismo nastavili redovito poslovanje.
Je li fokusiranje na izvoz trajno i izvedivo rješenje?
Mi izvozimo oko deset posto vina, što se u krizi nije promijenilo. Radimo na povećanju izvoza, ali ne mislimo da će izvoz postati naš primarni kanal prodaje.
Može li hrvatska vinska industrija preživjeti još jednu kriznu godinu poput lanjske?
Lanjska je godina bila težak udarac za hrvatsku vinsku industriju. U slučaju da se kriza nastavi i u 2021. godini, veći dio hrvatske vinske industrije mogao bi nestati. Preživjet će najsnažniji i najsnalažljiviji. Svejedno, mi smo i dalje optimisti. Nadamo se da će se pandemija uskoro smiriti, i da ćemo nastaviti normalno poslovati.
Kako hrvatsku vinsku industriju učiniti profitabilnom i održivom?
Hrvatska vinska industrija bori se s vrlo jakom konkurencijom iz drugih zemalja. Cijene mnogih uvoznih vina niže su od jednog eura po litri. Uz to, velik izazov za legalnu hrvatsku vinsku proizovdnju predstavlja “domaća”, kućna proizvodnja vina kojoj se ne može ući u trag . To se vino prodaje neformalnim kanalima. Na prodaju hrvatskih vina utječu i globalni brendovi, koji nižim cijenama privlače pozornost potrošača. Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju strana su vina postala jeftinija, pa se na policama trgovačkih centara često prodaju u bescjenje. Taj je trend posebno izražen u pojedinim supermarketima, gdje se vina iz Čilea, Argentine, pa čak i Francuske vrlo često prodaju po jako niskim akcijskim cijenama.
Posljedica je da domaća vina potrošačima odjednom čine skupa i gube dio kupaca.
Nadalje, usprkos visokoj kvaliteti koja nam je glavna prednost, hrvatska vina nisu prepoznata izvan naših granica, pa uvoz značajno nadmašuje izvoz.
Jesu li medalje na velikim međunarodnim natjecanjima, poput Decanterovih Svjetskih nagrada, bitno utjecale na prodaju Vaših vina?
Nagrade su sigurno jedan od pokretača naše priče o kvaliteti vina. Svako priznanje kvalitete vina velika je motivacija našem timu da i dalje proizvodi vrhunska vina. To nam je i potvrda da idemo u pravom smjeru. Naposljetku, svaka zlatna medalja našim stalnim potrošačima potvrđuje da kupuju vrhunsko vino i stvara novi val interesa u javnosti.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
