Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Na vikendici u vinogradu Branka Mihalja još je uvijek istaknuta zastava. U Kutjevu je običaj da državna zastava visi na kući za vrijeme berbe. Dr. Mihalj, lokalni stomatolog, šef Zdravstvene stanice u mjestu gdje gotovo da i nema korone,, ove je godine brao već petnaest puta, i još ne misli odustati. Na lozama se, naime, nalaze grozdovi traminca, koji je toliko potamnio da podsjeća na cabernet, i koji čeka ledenu berbu ili izbor prosušenih bobica. Pa tako i zastava čeka na traminac.
U subotu u rano popodne posjetili smo gospodina Mihalja, možda najtradicionalnijeg kutjevačkog vinara, čije su vinogradarske prakse komercijalno jedva izdržive. Mihalj je, naime, zadnju turu graševina iz ovogodišnje berbe pobrao, vjerovali ili ne, 15. studenog i od tog grožđa radi suho a ne predikatno vino.
Na mobitelu nam je pokazao dan ranije pristigle analize: vino napravljeno od grožđa ubranog 15. studenog uspjelo je zadržati skoro šest grama kiseline, pH ispod 3,5 a istodobno posjeduje 14,9 posto alkohola. E sada, većina hrvatskih enologa pitala bi kako je uopće moguće da se s grožđem ubranim sredinom jedanaestog mjeseca postignu takvi parametri? Kako to da je grožđe zadržalo živahnu kiselinu i relativno niski pH?
Joško Gravner odgovorio bi da nikad ne možete brati prekasno. A zatim bi uslijedila detaljna, tehnička analiza o odnosu ukupne količine soka u kasno ubranom grožđu, s kiselinama, šećerima, kožicom i bjelančevinama. Jednom smo kod Gravnera sat vremena slušali predavanje o tehničkim prednostima zakašnjelih berbi, pod uvjetom, naravno, da se posao u vinogradu odradi smrtno ozbiljno.
Mihalj neće samostalno buteljirati graševinu od 15 posto alkohola. Kupažirat će je s raznim drugim ovogodišnjim berbama iz svojih malih vinograda, posađenih u ranim osamdesetim godinama. Prva, najranija berba, početkom listopada, dala je alkohol od 12 posto i kiseline preko šest. Zatim smo probali uzorak napravljen od grožđa ubranog sredinom listopada, s više od 13,5 posto alkohola i opet uzorno visokim kiselinama,da bismo na kraju kušali atomsku graševinu iz 15.studenog.
S obzirom na uzorke iz inoksa, 2020. bi u Kutjevu morala biti izvrsna berba. No, nas je najviše impresionirala buteljirana Graševina iz 2019. Budući da kasno bere i dugo odležava vino, Branko Mihalj tek sada pušta u prodaju bijela vina iz lanjske berbe. Graševina iz 2019. vibrantna je u simčičevskom smislu te riječi. Marjan Simčič, najvažniji slovenski vinar, često koristi pridjev vibrantno, kad želi naglasiti specifičnu vrijednost pojedinog, uglavnom bijelog vina.
Vibrantno u tom kontekstu znači da vino sadrži optimalan odnos voća, kiselina, tanina i mineralnosti te da ima veliki potencijal za odležavanje. Mihaljeva Graševina iz 2019, prepuna je zrelih bijelih bresaka, krušaka i jabuka, vitka i hrskava, sa srednje punim elegantnim tijelom, i vrlo dugačkim, mineralnim završetkom. Radi se, svakako, o najboljem Mihaljevom vinu još od legendarne Graševine iz 2008. koja je proglašena apsolutnim hrvatskim šampionom, i koja se i danas sjajno pije.
Branko Mihalj branitelj je tradicionalne kutjevačke graševine. On ne voli kad je graševina zelena, i kad asocira na travu, citruse ili tropsko voće. Doktor Mihalj smatra da kutjevačka graševina mora biti zrela, uljasta, zaokružena s nešto botritisa, i s prepoznatljivim, čistim aromama krušaka i jabuka.
Mihalj se grozi uporabe selekcioniranih kvasaca. U Mihaljevu podrumu nemoguće je pronaći kupovne kvasce. Njegova su vina prirodna u proizvodnji, s razmjerno malo sumpora i zapravo predstavljaju vjerojatno najbolju vrijednost za novac u Hrvatskoj: Mihaljeve izvrsne Graševine u supermarketima se prodaju za pedesetak kuna.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
