Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Završio je najbesmisleniji vinski rat na ovim prostorima. Slovenski su mediji jučer objavili da se Vlada u Ljubljani neće žaliti na prvostupanjsku odluku Općeg suda Europske Unije u Luksemburgu, koji je odbacio slovensku tužbu protiv Europske komisije.
[adsense_content_v2]
Slovenci su tužili Europsku komisiju, jer je Europska komisija odlučila da i hrvstski vinari u Istri imaju pravo koristiti naziv teran na svojim etiketama. Slovenska Vlada i dio slovenskih vinara godinama su, podsjetimo, našim vinarima htjeli zabraniti isticanje naziva teran. Motovunski vinar Klaudio Tomaz čak se morao povući s jednog vinskog sajma u Sloveniji, zbog riječi teran na etiketama svojij buteljki.
Evo zašto je slovenski rat protiv istarskog terana bio potpuno besmislen. Prvo, sorte grožđa su opće a ne isključivo nacionalno vlasništvo. Osporavati bilo kome izvan Slovenije pravo na korištenje riječi teran na etiketi jednako je bedasto i neostvarivo kao da Francuzi polušaju zabaniti korištenje riječi pinot noir izvan Francuske, ili Nijemci korištenje riječi rizling izvan Njemačke.
Drugo, u hrvatskoj se Istri ionako uzgaja bitno više terana nego u Sloveniji. Treće, teran se u Istri uzgaja više od sto godina; teran jest autentična istarska sorta. I četvrto, svaka usporedba sa slučajem zabrane korištenja riječi tokaji (tokay, tokaj) izvan Mađarske u ovom je slučaju potpuno neprimjerena, jer Mađari nisu zaštitili sortu nego apelaciju.
U svakom slučaju, zaista je dobro što je rat oko terana završen. Slovenski i hrvatski vinari trebaju oko mnogočega surađivati. Hrvatsko je tržište, primjerice, svojedobno gutalo velike količine slovenskih vina, što se drastično smanjilo poslije političkih prijepora 2008. i 2009. godine. Našim vinarima važan je, pak, ulazak i na slovensko tržište.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
