Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Usprkos svim problemima, od administrativnih do tržišnih, standardi kvalitete u hrvatskoj proizvodnji hrane stalno rastu, bilo da je riječ o sve većoj zastupljenosti prirodnog uzgoja, afirmaciji specifičnih lokalnih sortii pasmina ili o podizanju kvalitativne razini naših najvažnijih proizvoda. Taj je trend vidljiv na tržnicama, u dućanima a najviše u restoranima; ambiciozni se restorani gdje je god to moguće oslanjaju na domaću robu. Stoga nam nikad nije bilo lakše napraviti listu najboljih domaćih gastronomskih sastojaka.
Flos Olei, vodeći europski maslinarski medij, pet je godina zaredom Istru proglasio najboljom maslinarskom regijom na svijetu. Fenomen istarskih maslinovih ulja kombinacija je klimatskih prednosti, sve većeg naglaska na lokalnim sortama poput buže i bjelice, i modernog inovativnog pristupa uzgoju maslina i proizvodnji ulja. Ovdje još jednom želimo podsjetiti da Hrvatska ni u čemu nije bila svjetski šampion pet godina zaredom.
Istarski bijeli tartuf uz sjevernotalijanski bijeli tartuf najdragocjeniji je gastronomski sastojak na cijelom svijetu, katkad podjednako skup kao vrhunski kavijar. Sezona je upravo počela, pa je vrijeme za obilazak istarskih konoba gdje se jela sa svježim bijelim tartufima mogu dobiti za razuman novac, neusporedivo manji od cijena u velikim svjetskim restoranima.
Prije pet godina magazin Bon Appetit na naslovnici je objavio veliku fotografiju škampa ustvrdivši kako su škampi postali novi foie gras. I tako je škamp i formalno ušao u najužu,malo brojnu grupu sastojaka koji čine visoku gastronomiju. Kvarnerski je škamp svojom neusporedivom slatkoćom i čvrstoćom zaista jedinstvena delikatesa, definitivno superiorna škotskim škampima (Škotska je najveći proizvođač škampa ma svijetu).
Plava tuna iz dalmatinskih uzgajališta toliko je dobra da se, u golemoj svjetskoj konkurenciji, probila u vrhunske međunarodne restorane. Dalmatinska plava tuna rijedak je primjer da riba iz uzgoja može biti barem jednako ukusna kao najfinija divlja riba.
CSS raste iz godine u godini. Sve je više uzgajivača, sve je više stada crne svinje, od kojih su neke genetski nesporna, i sve je više vrhunskih proizvoda od CSS-a. Nažalost, na tržištu se stalno pojavljuje i niz prerađevina koje se deklariraju kao CSS, ali nemaju veze s pravom stvari. Prepoznat ćete ih po cijeni. Prava crna slavonska svinja iz slobodnog uzgoja nije i ne može biti jeftina
Paška i creska janjetina spadaju među najukusnije meso koje se može probati bilo gdje u Europi. Velika je šteta što se oko otočke janjetine nije formirala ozbiljnija industrijska ili manufakturna proizvodnja, koja bi konfekcionirala i prerađivala tu genijalnu robu.
Zadnjih se godina javlja sve više primjera, poput Zlatne šoltanke, koji pokazuju da i dalmatinsko maslinovo ulje može ući u sam svjetski vrh. Ovdje, međutim, treba biti pažljiv u odabiru, jer se većina dalmatinskih ulja i dalje proizvodi po mediokritetskim standardima, a neka, sasvim nepotrebno, pokušavaju imitirati stil istarskih ulja.
Paški ovčji sir, kad je dobro napravljen i dovoljno dugo odležan, može se uspoređivati s boljim svjetskim sirevima sličnog žanra.
Istarska industrija sira, bilo da je riječ o velikim proizvođačima, poput Lagune, malim poput Latusa, ili posve butiknim poput Kumparičke, i zadnjih je pet ili šest godina (Kumparička još ranije ) postala svjetski relevantna, kad je riječ o kvaliteti.
Trgovine i restorani prepuni su himalajskih, plavih, crnih, crvenih i svih drugih vrsta soli iz cijelog svijeta, što je okej. No, cvijet soli iz naših solana zaista je vrhunska delikatesa, za koju vrijedi platiti visoku cijenu.
Kad je Elena Arzak lani posjetila Hrvatsku, u svom je malom crnom notesu zapisala nazive nekoliko specijaliteta, koje svakako treba probati. Među njima je bila i stonske kamenica, koja se okusom zaista razlikuje od većine francuskih i britanskih kamenica. Stonska kamenica vrijedan je autohtoni proizvod u prebogatom svijetu školjkaša.
Ovdje prvo treba reći da boškarin nije pasmina za steakove, iako ga se nažalost često koristi baš za steakove. Međutim, boškarin je izvrstan za sva moguća kuhanja, dinstanja, pirjanja, spora pečenja, za carpaccio, za jela od mljevene govedine ali potencijalno i za suhomesnate delikatese.
Srdela je, dakle, neupitna kraljica Jadrana. Ova podcijenjena i genijalna riba ne samo da predstavlja kičmu hrvatske ribarske industrije, nego se sve češće, i u restoranima i u preradi, dokazuje kao prvorazredan gastronomski sastojak.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
