Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Zgrada Glavne straže Muzeja Slavonije na Trgu svetog Trojstva u osječkoj Tvrđi, bila je premalena da primi sve zainteresirane za panel “Prva zdravica – nekada i danas.” Pogled na povijest, kulturu, sadašnjost i perspektive lokalnog pivarstva i ispijanja piva dali su arheolozi Dragana Rajković i Domagoj Dujmić, pivar Ivan Vorgić i vlasnik specijalizirane pivnice Tibor Kainz. Postoji dosta jak razlog za suradnju lokalnih pivara i Muzeja slavonije.
Panel o lokalnom pivarstvu u Muzeju Slavonije izazvao je popriličan interes
Tradicija pivarstva u Osijeku uistinu je bogata i seže duboko u prošlost. U Osijeku su najstarija pivovara u Hrvatskoj, tri craft pivovare, Black Hat, Legionar i Dobri Pantelija, dvije kušaonice craft piva, Gajba i Runda, jedan pivski festival, niz entuzijasta koji kuhaju u kućnoj radinosti i, naravno, oni zbog kojih sve to postoji, brojni zaljubljenici u pivo. “Prema rezultatima dosad istraženih arheoloških lokaliteta moguće je pretpostaviti kako je proizvodnja i konzumacija alkoholnih pića na području nekadašnje Panonske nizine poznata još od prapovijesnog doba,” rekla je muzejska pedagoginja Jesenka Ricl, organizatorica ovog panela i ključna osoba u ovom novom partnerstvu. Pivo, podsjetio je Domagoj Dujmić, nije uvijek bilo cijenjeno, grčki i rimski pisci prezreno su govorili o njemu, ali uvijek je imalo poklonike koji se nisu obazirali na uvriježena mišljenja vremena. Ime jednog od tih entuzijasta, rimskog cara Valensa, danas nosi jedna vinkovačka craft pivovara.
Dragana Rajković, Jesenka Ricl, Ivan Vorgić, Tibor Kainz i Domagoj Dujmić na pivskom panelu u Muzeju Slavonije
Pivarstvo u Osijeku i okolici duboko je ukorijenjeno u povijest. Kućni pivari ovdje postoje praktički oduvijek, ali prva craft pivovara, Black Hat Danijela Božurića, registriana je tek prije godinu dana. Craft pivovare vratile su hmeljne arome i mirise u slavonska piva, donijele su voće i začine i razvile posebne kvasce, sve kako bi pokazale da pivo može sadržati užitak u čaši. Scena se probudila. “Lokalnu scenu gura to što ljudi znaju da iza svega stoji jedan ili u krajnjoj liniji nekolicina ljudi, a ne dvadesetak ljudi u bijelim kutama koji nešto kemijaju po laboratoriju, a iza njih stoji multinacionalna kompanija,” kaže vlasnik craft pivovare Valens Ivan Vorgić, “Postoji doza prisnosti između proizvođača i konzumenta. Zbog ograničene distribucije, konzumenti u velikoj većini slučajeva osobno poznaju proizvođača. Svaki mali proizvođač stvara točno onakvo pivo kakvo publika želi, a može skuhati i pokoju šaržu samo za sebe”. Vorgić kaže da je imao sreće da hobi pretvori u posao, nakon što je četiri godine kuhao pivo kod roditelja u podrumu. Prvi put s craft pivima se susreo u Americi gdje je radio za vrijeme studija. Kad se vratio u Vinkovce, otkrio je da se tamo upravo rađa craft scena, da ima sve više kućnih pivara.
“U četiri godine skuhao sam 86 šarži i žena me je nagovarala da ozbiljnije uđem u biznis,” kaže Vorgić. Vrlo važnu ulogu u rastu lokalne scene imaju pivnice koje su se specijalizirale za craft piva. Tibor Kainz osnivač jedne od njih, Gajbe, kaže da ga posebno raduje što je njegova pivnica potakla rast broja kućnih pivara bez komercijalnih pretenzija. “To su ljudi koji kuhaju pivo isključivo za sebe i svoje društvo,” kaže Kainz, “Skuhaju prvu šaržu pa dođu u Gajbu po naše mišljenje, sviđa mi se ta interakcija. Osim trgovine i kafića, mi smo i nešto kao pivska savjetodavna služba. Ljudi se uzdaju u naše procjene i sugestije. Nakon mojih sugestija isti taj čovjek dođe za 2-3 tjedna s novom šaržom, i ocjenjujemo koliko je napredovao. Ljudi imaju povjerenja u nas, scena se otvara i širi, to mi se sviđa. Kao što su nekad bake kuhale pekmeze i džemove, danas ljudi kuhaju pivo. Mogu ga kuhati kad god žele, ne ovise o žetvi ili vremenskim prilikama. Nije to kao vino da ga imaš priliku napraviti samo jednom godišnje kad se obere grožđe.” Kainz naglašava još jedan važan trend. “Tek sad se u Hrvatskoj događa ona priča da svaki grad ima svoju pivovaru i pivo karakteristično za svoje podneblje. Isto kao što nema smisla otići na Jadran i piti kutjevačku graševinu, već autohtono vino koje dočarava terroir pojedine lokacije, logično je i da netko tko iz Zagreba dođe u Vinkovce pije Valens, a ne Gričku vješticu ili neko drugo zagrebačko pivo.”
Kao distributer i prodavač piva, Kainz kaže da nikad nikoga ne nagovara na pivo. “Imamo vjernu publiku koja ciljano dolazi u lokal. Ljudi dolaze s namjerom da degustiraju, da uživaju u mirisu i okusu piva. Rijetkost je da se netko napije, jer to stvara kontraefekt”. Kainzov je cilj da Gajba osim lokalnog centra za konzumaciju piva, postane i edukacijski centar. Zato se uključio u suradnju su Muzejom Slavonije. “Od antičkih se vremena zapravo i nije puno promijenilo”, kaže, “I kod nas se donedavno smatralo da je vino piće za elitu, pogledajte samo sve te vinske časopise, somelliere, natjecanja. Iako se pivo još uvijek neopravdano smatra jeftinim pićem za mase, percpecija se mijenja i oko njega se također stvara fama nekad rezervirana za vino. I Gajba mijenja tu percepciju. Kod nas pola litre piva košta kao malo jeftinija butelja vina. Ali ljudima željnih pravih užitaka to nije skupo”. Uključivanje Muzeja Slavonije u razvoj nove kulture piva pokazalo se vrlo smislenim doprinosom rastućoj lokalnoj sceni. Posjetitelji su s velikim zanimanjem pratili sve o detaljima proizvodnje piva, stilovima, ulozi lokalnih ledara u razvoju kulture pijenja hladnog piva u 17. stoljeću, razlozima uvođenja hmelja u proizvodnju u 8 ili 9. stoljeću ili otkriću kvasaca donjeg vrenja koje je u 18. stoljeću zauvijek promijenilo tehnologiju proizvodnje i stvorilo piva kakva danas poznajemo. Na koncu, dobili su i vrlo konkretne upute za bolje uživanju u pivu. “Pivo se inicijalno kuša jezikom, nepcem, nosem i tada odlučujete hoćete li ga progutati odmah ili čete pričekati”, objasnio je publici Tibor Kainz, “Kad progutate pivo, ono mora imati jasan aftertaste. Možda vam to zvuči čudno, ali pivski geekovi znaju o čemu pričam”. Pivskih geekova u Slavoniji je sve više, a mi vam donosimo kratki vodič kroz bujajuću i neobičnu slavonsku craft scenu.
SLAVONSKI HOMEBREWING
Osim otvaranja malih craft pivovara, naglo raste broj kućnih craft pivara koji kuhaju isključivo za svoje potrebe. Lokalni rekord drži selo Kitišanci, prigradsko naselje Belišća, u kojemu na svakih 75 ljudi dolazi jedan homebrewer. Pivo se kuha u podrumima, garažama, radionicama, na vikendicama i salašima. Ječmeni slad, hmelj i kvasac su lako nabavljivi, a sama oprema za kuhanje može biti i improvizirana. Kulturu ove underground scene čine entuzijazam, želja za učenjem, eksperimentiranje i dijeljenje piva i znanja.
VALENS, Vinkovci
Osnivač i vlasnik Ivan Vorgić prvu je craft pivovaru u Vinkovcima nazvao po rimskom caru Flaviusu Valensu, poznatom ljubitelju piva koji je nosio nadimak Sabairus, pivopija i, uz brata Valentinijana, jedinom rimskom caru rođenom na područuju današnje Hrvatske, u antičkoj Cibaliji. Vorgić je napustio dobar posao u kompaniji NTL-u da bi se posvetio zanatskom pivarstvu. U pivovaru je uložio 40-tak tisuća eura i još uvijek živi stilom garažista, pivo radi sam. Kapacitet pivovare je 2400 litara mjesečno ali Vorgić stalno širi tržište i planira zaposliti još ljudi. Na sceni na kojoj se skoro neprekidno otvaraju nove craft pivovare, smatra da za Valens ima mjesta. Prije nego su ih ugušile velike komercijalne pivovare, u Vinkovcima je radilo petnaestak craft pivovara “Iznimno sam zadovoljan što je Valens priznat kao vinkovački brend, ne samo kao brend piva, jer u pozadini ovog proizvoda je zanimljiva povijesna i turistička priča, nešto po čemu se Valens razlikuje od drugih craft piva”. Vorgić proizvodi Valens ESB (extra special bitter) i Valens Brown Ale.
Prva osječka kušaonica piva počela je davno prije hrvatskog craft procvata, kao web trgovina i distribucija stranih piva. Ideju za Gajbu osnivač Tibor Kainz dobio je iz vlastitog iskustva i uviđajući promjene na tržištu. “Putujući Hrvatskom i Europom uvijek sam volio popiti lokalno pivo i poslušati priču o njemu. Ispijanje craft piva uvijek ima tu dozu prisnosti s pivarom i učenja o kulturi podneblja koje je iznjedrilo pivo. Vidio sam da su se ljudi zasitili jednoobraznih industrijskih piva i odlučio građanima Osijeka na jednom mjestu ponuditi različite stilove piva, različitih proizvođača, sa različitih podneblja na jednom mjestu. I dalje držimo strana piva, ali na točioniku imamo prvenstveno hrvatska piva jer želimo poticati i promovirati lokalne zanatske pivare. Pivo u bocama držimo na otvorenim policama da ih gosti prije naručivanja mogu uzeti u ruke i proučiti karakteristike, tako im olakšavamo snalaženje među brojnim brendovima”. Jaubz je u Gajbi lani pokrenuo i osječki festival craft piva. Prvo izdanje bilo je dosta uspješno, ovogodišnje najavljuje kao “puno ozbiljniji događaj”.
HEPBURN, Županja
Ovo pivo proizvodi mlada tvrtka Dvije krigle Ane Džebić. Neka vas brend i činjenica da iza ovog piva stoji žena, ne odvuku odmah na Doručak kod Tiffanija. Hepburn ima nogometni duh, njegovo ime je svojevrsna posveta engleskoj šumarskoj obitelji Hepburn, koja je u 19. stoljeću u Županju donijela prvu nogometnu loptu. Proizvode lager, crveni ale i porter, te u hrvatskoj pomalo zaboravljeni izvorni Vienna lager.
BOŠNJAK, Nova Gradiška
Pioniri hrvatske craft revolucije. Pivo u kućnoj radinosti kuhaju od 2000. godine, a ozbiljniji posao započeli su 2010. godine kad je OPG Bošnjak postao Turističko seljačko obiteljsko gospodarstvo s proizvodnjom i kušaonicom piva. Četiri godine kasnije počeli su outsourcati dio proizvodnje jer je potražnja daleko premašivala njihove kapacitete. Kuhaju po tradicionalnom češkom receptu, bez pasterizacije i filtriranja kao i većina lokalnih craft proizvođača. Bošnjak crni lager prodaje se samo točen, a svijetli i buteljiraju.
SLAWONER, Požega
Nakon višegodišnjeg staža kao homebrewer, vlasnik Sandi Mance svoje je znanje sa širom publikom počeo dijeliti 2015. godine, kad je osnovao tvrtku Mance brewing company i na tržište izbacio pivo Slawoner. Krenuo je s bocama, a kad je tržište pokazalo interes za Slawoner počeo ga je distribuirati i u bačvama. Pivo proizvodi po njemačkoj recepturi i prodaje pod motom 100% pivo, što znači da ne sadrži kukuruznu krupicu, aditive, konzervanse ni pojačivače, i nefiltrirano je. Da se u Požegi, kraju poznatom po vinima, konačno budi i entuzijazam za dobro pivo, pokazuje travanjsko otvorenje pivnice Slawoner, prve nove pivnice u tom gradu nakon 150 godina.
LEGIONAR, Osijek
Ovu pivovaru pokrenuli su Ante Drmić i Marko Tokić, kad su zajednički hobi odlučili pretvoriti u posao. Na tržište su izišli s dva potpuno različita piva, crvenom IPA-om i Belgian blond aleom.
BLACK HAT, Osijek
Ovu craft pivovaru pokrenuli su Igor Ilić i Danijel Božurić. Prvo pivo koje su proizveli bio je blond ale, kao najsigurnije za proboj kod što većeg broja ljubitelja piva. Nastavili su s Black IPA-om i i amarillo single hop aleom.
PIVNICA RUNDA, Osijek
Dalibor Rajković iz Runde/FB
Druga osječka craft pivnica nakon Gajbe, u suterenu u Radićevoj ulici prodaje isključivo hrvatska točena piva. Suvlasnik Dalibor Rajković kaže da se ne žele ograničiti na jedan prostor, tako da ih se može sresti na raznim mjestima u okolici Osijeka.”Rundin svinjac”, napušteni svinjac u kojemu su lani na Ribarskim danima u Kopačevu točili pivo, bio je lokalna senzacija. Instaliranje točionika za pivo usred Vinskog maratona na Zmajevcu pokazalo se težim zadatkom, pa publika mora pričekati neki idući Rundin originalni pop-up.
VUKOVARSKO PIVO
Uz Velebitsko, Vukovarsko je pivo preteča craft revolucije u Hrvatskoj i prvo koje je domaća publika masovno prihvatila kao craft pivo, iako se proizvodi industrijski. Vukovarsko pivo proizvedeno je na prirodan način po Bavarskom zakonu o čistoći piva iz 1516. g. Bez konzervansa, nepasterizirano ali filtrirano.
PIVSKI FESTIVALI
U Slavoniji zasad postoje tri pivska festivala: Požeška zlatna krigla, brodski Pivski sajam i Osječki craft beer festival. Najstariji od njih, Požešku zlatnu kriglu, organizira udruga pivara iz Požege i u srpnju je održano peto izdanje. Taj festival je lokalni rekorder s više od 100 hrvatskih i regionalnih sudionika. Svake godine organizira se i zimsko izdanje Požeške zlatne krigle. Brodski pivski festival održan je dva puta u sklopu Katarinskog sajma, pa je pivovara Bošnjak za zadnje izdanje proizvela specijalni dunkel bock Katarinsko pivo. Sredinom listopada 2016. održan je prvi Osijek craft beer festival u organizaciji kušaonice Gajba, za koji pivari kažu da vraća duh poštenih pivskih festivala, koji se na onim većima već pomalo gubi.
Muzej Slavonije najveći je hrvatski muzej općeg tipa. Osnovan prije 140 godina, muzej danas postaje jedan od edukativnih i promocijskih centara lokalne scene zanatskog piva, što je jedinstveni model na hrvatskoj sceni piva.
Fotografije: Dražen Lazić
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
