Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Projekt Četiri zemlje jedan je od najvažnijih inovativnih zahvata u hrvatskom vinarstvu i vinogradarstvu zadnjih godina
Negdje početkom rujna 2014. godine šetali smo s Francom Cattunarom kroz njegove velike i lijepe vinograde u Novoj Vasi, mjestu pokraj Brtonigle. Cattunar je svaki čas vadio refraktometar, uzimao uzorke i ponosno pokazivao koliko su šećera njegove malvazije nakupile i u tako groznoj berbi poput preklanjske. Još je zanimljivije što su vrijednosti na refraktometru, doduše u malim okvirima, varirale između pojedinih parcela za koje bi se reklo da su podjednako izložene suncu i vjetru.
Kemijske analize vina s pojedinih parcela pokazivale su da i vrijednosti kiselina redovito variraju. Cattunarov projekt Četiri zemlje počeo se opravdavati u stvarnom, materijalnom životu. Projekt Četiri zemlje, o kojem su u međuvremenu pisali mnogi relevantni mediji, svodi se zapravo na proizvodnju četiri različite malvazije s četiri geološke podloge, iz istog vinograda. Radi se o crnoj, crvenoj, bijeloj i sivoj zemlji. Projekt je utemeljen na opsežnom elaboratu porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam, čiji su stručnjaci dokazali da različitost podloga u Cattunarovim vinogradima, kao i različitost mikroklima među parcelama koje su vrlo blizu jedna drugoj, zaista proizvode grožđe različitih značajki.
Kad je dobio elaborate, Franco Cattunar, uz Medeu najveći privatni vinogradar u Istri, odlučio je komercijalizirati Četiri zemlje, pa je tako postao jedan od najvažnijih promotora filozofije terroira u Istri (otud na njegovim pojedinim buteljkama i oznaka Terroir zapadne Istre).
Četiri zemlje iz 2013. godine nisu odmah doživjele zasluženo priznanje, jer se javnost tek upoznavala s ovim inovativnim konceptom. Pretprošla berba, premda kod Cattunara nešto bolja nego drugdje, nije, naravno, bila reprezentativna, pa je tako tek 2015. godina u potpunosti afirmirala koncept Četiri zemlje.
U zadnja dva tjedna kušali smo više buteljki sa sve četiri oznake. Zanimljivo je da nam je i ovaj put, kao i u slučaju berbe 2013. najsnažniji dojam ostavila Crna zemlja. Riječ je o vinu koje baš plemenito kombinira mineralnost moru bliskih položaja zapadne Istre (poput Coronicinih), s aristokratskom crtom najboljih vina iz unutarnjih zapadnoistarskih vinograda, poput Santa Lucije. Premda Crna zemlja nije označena kao odležana malvazija (u toj je kategoriji ove godine na Vinistri pobijedila Cattunarova Collina), radi se o vinu koje će biti u izvrsnom stanju još barem tri ili četiri godine, i koje vrijedi više od 90 bodova. Crna zemlja također tematizira pitanje ultimativnih zahtjeva za svježinom mladih malvazija.
S jedne strane, svi žele piti malvazije iz najnovije berbe, pa se bazne linije malvazija već druge godine poslije berbe uglavnom ne tretiraju kao komercijalno vrijedna roba. S druge strane, činjenica je da neke bazne malvazije zapravo odlično dozrijevaju i da s godinama razvijaju kompleksnost, a ne gube bitno na svježini: osim Cattunara, tu je riječ i o Matoševićevoj Albi, o Polettijevim vinima kao i o Festigiji, čije su berbe iz 2013. godine sada u odličnom stanju.
Vrijeme je, dakle, da tržište počne razmišljati o baznim malvazijama kao o vinu koje definitivno traje dulje od godinu dana. Cattunarova izvrsna Crna zemlja, koja vrijedi barem 90 bodova, dobar je povod za preokret u paradigmi tržišnog tretmana malvazija koje nisu bili izložene maceraciji i drvu.
Crvena zemlja iz 2015. godine izrazito je mineralna i slana, dok je Siva zemlja mesnata i najpunija: ona sadrži 13,5 posto alkohola. Bijela je zemlja najsuzdržanija, prilično svježa i jako elegantna. Zasad nam se čini da bi, uz Crnu zemlju, mogla najdulje dozrijevati. I ona vrijedi oko 90 bodova.
Zanimljivo je da Bijela zemlja sadrži 12,5 posto alkohola, a Siva 13,5 posto, premda se radi o vinima iz istog vinograda, gdje se berba odvijala približno u isto vrijeme. Cattunarov projekt Četiri zemlje berbom 2015. potvrdio se kao jedan od najvažnijih recentnih inovativnih zahvata u istarskom vinarstvu i vinogradarstvu.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
