Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Ovo je zapravo trebao biti tekst u kojem preporučujemo najbolje božićne ručkove u zagrebačkim restoranima. Njih, međutim, nema. Poslije upornog pregledavanja web stranica, nazivanja i slanja mailova, stekli smo dojam da u Zagrebu na Božić baš nitko ne radi. “Ne, gospodine, Badnjak i Božić jedina su dva dana u godini, kad Gabrek ne radi,” kazala je začuđena konobarica ove legendarne samoborske krčme kad smo je pitali jesu li otvoreni u nedjelju. “Ne, naravno da na Božić ne radimo” doimao se jednako iznenađeno gospodin koji se u O’Hari javio na telefon. “Ne, ni mi ne radimo,” kazao je neki simpatičan čovjek iz restorana Asia na Zvijezdi, pošto gospođica s jakim kineskim naglaskom nije baš dobro razumijela naše pitanje. Na kraju smo ustvrdili kako u Zagrebu na ovaj Božić gotovo niti jedan restoran neće raditi, uključujući i većinu etničkih.
Od restorana koje načelno valja preporučiti, iznimka su jedino Esplanadin Zinfandel, koji priprema raskošni božićni buffet s kamenicama, sushijem i velikim pečenjima, Oxbo u Hiltonu, koji radi po redovitom nedjeljnom protokolu te Royal India na Kaptolu, koja će biti otvorena od 13 do 18 sati. Svi klasični restorani centru, kao Vinodol, Carpaccio, Okrugljak, Dubravkin put, ali i inače fleksibilni bistroi poput Pod zidom, bit će zatvoreni.
Zagrebački mikrofenomen
Tako je u Zagrebu oduvijek. Božić je bez ikakve konkurenciji ne samo najvažniji, nego i najprivatniji zagrebački blagdan, u koji se ne smije dirati. Stoga je logično da vlasnici restrana ni ne pokušavaju otvoriti na Božić. Što, međutim, nije posljedica univerzalnih običaja vezanih uz proslavu Božića, nego se radi o lokalnom mikrofenomenu. Primjerice, u itekako kršćanskom Berlinu, restorani već sredinom studenog oglašavaju raskošne božićne ručkove. U Londonu za Božić rade svi oni koji i inače rade nedjeljom ili na dane velikih praznika, dok smo čak i u prilično katoličkoj Veneciji prije nekoliko godina na sam Božić uspjeli pronaći dobar broj otvorenih restorana, i to ne samo hotelskih. O New Yorku, gdje se svi blagdani, pa tako i Božić, slave javno, na ulici, ne treba ni govoriti; ondje se na Božić u restoranima stvaraju neopisive gužve.
Tradicija vs turizam
S jedne strane, postoje čvrsti argumenti da se sadašnja hrvatska tradicija zatvorenosti i privatnosti ne mijenja. Uistinu, svatko, od najniže rangiranog pomoćnika u kuhinji do vlasnika restorana; ima pravo na slobodan dan na najvažni praznik u cijeloj godini. Osim toga, sami Zagrepčani za Božić pripremaju velike, elaborirane objede u svojim domovima, gdje pozivaju samo najbliže rođake i prijatelje: Božić u Zagrebu nije društveni nego obiteljski i intimni blagdan. Dimenzija društvenosti zadržana je, međutim, u Badnjoj noći, kada se, isto tako tradicionalno, kako u komunizmu tako i danas, tisuće i tisuće ljudi poslije Polnoćke druži u barovima i kafićima. Da bi se zatim, na Božić ujutro, Zagreb doimao kao najpustiji grad na svijetu, sve dok Zagrepčani ne krenu na božićne mise.
S druge strane, Zagreb si više ne može dopustiti da se ponaša kao najpustiji grad na svijetu, jer je u ovo doba godine prepun turista. Lani smo na Božić šetali širim centrom grada od Zvonimirove preko Esplanade do Britanca, pa natrag Ilicom preko Trga bana Jelačića do Stare Vlaške; na ulicama je bilo vrlo mnogo ljudi, od kojih skoro nitko nije govorio hrvatski. Svi ti ljudi naprosto moraju negdje jesti, i to ne u McDonald’su ili sličnim mjestima, jer i zagrebački gosti zaslužuju pristojan objed za Božić.
Stoga je, bojimo se, došlo vrijeme da zagrebački ugostitelji žrtvuju svoju privatnost i suoče se s preuzimanjem odgovornosti za ljude zaslužne za obaranje svih mogućih gradskih turističkih rekorda. Uspješna komercijalizacija zagrebačkog Božića neizbježno dovodi do promjene osobnih običaja i poslovnih navika. Nastave li se sadašnji turistički trendovi, vodeći zagrebački restorani već bi idućeg Božića mogli biti otvoreni. Što nije samo pitanje profita ni imidža grada Zagreba, nego i pristojnog, da ne kažmo kršćanskog odnosa prema zagrebačkim gostima koji i na Božić trebaju uživati u punom gostoprismtvu.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
