Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Jučer smo na portalu Slobodne Dalmacije pročitali najbedastiju vijest ove godine. Prvo, objavljena vijest je iz 2007. godine Ako objavljujete vijest iz 2007. a da u njoj niste razotkrili dosad misterioznog počinitelja masovnog ubojstva iz te godine, prekršili ste sva pravila novinarskog posla, jer vijesti iz 2007. po definiciji nisu vijesti.
Drugo, Slobodna je iskoristila vijest iz 2007. godine, rezultate nekog od milijardu egzotičnih istraživanja ni o čemu, kako bi kroz clickbait, uz upozorenje čitateljima da paze što konzumiraju, objavila da kriška limuna na rubu čaše njihova omiljenog pića može biti zagađenija bakterijama od vode iz WC-a, uz konstataciju da se od kriške limuna možete razboljeti. Dakle, morate biti apsolutni profesionalni analfabet da biste uopće objavili nevažnu vjesticu staru sedamnaest godina i nešto puno gore da biste ljude plašili mogućnošću da kriška limuna bude zagađenija od, doslovno, “vode iz WC-a”.
Na stranu činjenica da Slobodna Dalmacija redovito objavljuje besmislice o prehrani, pa smo prije par godina ondje mogli pročitati kako u američkim restoranima porcija raštike (collard greens, narodno jelo iz ne baš bogate delte Mississippija) košta nekoliko stotina dolara premda je u stotinjak skupljih ili jeftinijih njujorških restorana čije smo menije odmah pretražili tada koštala pet do sedam dolara za porciju.
Pustimo, dakle, na stranu takve ispade. Ovdje se naime ne radi samo o tome da je neki početnik u web redakciji nešto krivo shvatio pa je iz irelevantne informacije pokušao napraviti senzaciju i ispao bedast. Ovdje se radi o sustavu. Plašenje nezdravom hranom postalo je jedan od važnih elemenata medijske pornografije u Hrvatskoj.
Kad urednici brojnih mainstream ili specijaliziranih portala misle da im trebaju klikovi koji nisu vezani uz politiku, crnu kroniku ili sport, oni se okreću prema dvije naizgled nepolitičke tematske cjeline: meteorologiji i hrani. Pa smo tako prije nekoliko tjedana u istoj Slobodnoj ali i na drugim portalima, mogli pročitati kako neki tip kojeg od milja zovu Mali Vakula proriče da će Hrvatsku zahvatiti polarni vorteks, s nezamislivo niskim temperaturama koje će dugo trajati. Stručnjaci iz Meteorološkog zavoda uzalud su objašnjavali kako Hrvatsku uopće ne može zahvatiti pojava koja se zove polarni vorteks. Uzalud činjenica da smo poslije tri ili četiri dana hladnijeg vremena, valjda normalnog za siječanj, naglo ušli u proljeće. Portali i dalje fantaziraju o Malom Vakuli i polarnim vorteksima. Kad je riječ o plašenju javnosti zagađenom hranom, situacija je još mnogo gora jer ne postoje odmah provjerljive činjenice koje mogu demantirati alarmantne “vijesti ” poput sedamnaest godina stare informacije o kriški limuna i vodi iz WC-a. Polarni vorteks nije se dogodio pa sad znamo da su “Mali Vakula” i njegovi medijski promotori naprosto neodgovorni neznalice.
Ali, što ćemo s kontaminiranim kriškama limuna? A što ćemo s listom namirnica kojih se morate odreći poslije četrdesete da vam mozak ne bi stario a čiju je listu Slobodna, prepisala s jednog srpskog portala na temelju niza općepoznatih mjesta i “istraživanja” neke ruske “stručnjakinje”. Što ćemo s genijalnom informacijom da jedna pljeskavica sadrži najmanje 500 kalorija i 25 grama masti koju je Slobodna Dalmacija uz dramatičnu opremu prenijela iz nekog drugog medija? Ova je informacija primjer krajnje nespretnog pornografsko-alarmantnog pisanja o hrani, jer nisu navedeni ni težina ni sastav pljeskavice. U stvarnosti, goveđa pljeskavica od 300 grama, što je standard za hrvatske roštiljarne, sadrži dvostruko više kalorija i oko 80 do 100 grama masnoće ali to, naravno, autor alarmantne vijesti o tome da se pljeskavice ne smiju jesti nije znao, nego je naprosto prepisao nešto što mu se činilo klikabilnim.
Što ćemo s vječnim tvrdnjama da su jagode najzagađenije voće na svijetu? Ok, jagode jesu pune pesticida, ali ne sjećamo se da je bilo tko tko nije alergičan na jagode završio na hitnoj. Što ćemo s tvrdnjom da određene grupe zaštitnih sredstava u prehrambenoj industriji, koje jesu sporne ali su i dalje legalne, momentalno izazivaju rak: na portalima uz tu tvrdnju nismo uspjeli pročitati ni jedno relevantno istraživanje. Na jednom smo portalu, međutim, pročitali da tijekom prehlade treba izbjegavati kavu jer, pazite sad ovo, kava može pojačati osjećaj tjeskobe što može usporiti oporavak od bolesti. Ova preglupa vijest postavlja dva pitanja.
Prvo, ako vam kava izaziva tjeskobnu zašto je svaki dan pijete? Drugo, zar zaista bilo tko misli da je osjećaj tjeskobe izravno povezan s ozdravljenjem od obične prehlade? Svi svakodnevno moramo jesti. Zato savjetima o prehrani nema kraja: oni čine upravo nevjerojatno velik dio sadržaja kompletne medijske i književne produkcije svugdje u svijetu. Iz iskustva znamo da su savjeti o prehrani često krajnje nepouzdani: prije pedeset godina margarin se smatrao zdravim a sada se zna da može biti opasno nezdrav.
Prije pedeset godina zabranjivala se svinjska mast a sada je neke nutricionističke teorije promoviraju. Prije pedeset godina preporuka je bila da u dnevnoj prehrani najzastupljeniji budu ugljikohidrati, danas su ugljikohidrati krivac za sve. O drami s glutenom da ne govorimo. I tako dalje, i tako dalje. Naposljetku, nesporno je da smo okruženi brdima nezdrave hrane i da bi barem 80 posto proizvoda iz supermarketa, uključujući niz onih jeftinijih a time i najšire dostupnih, zaista trebalo izbjegavati želimo li ostati zdraviji.
No, problem u medijskoj komunikaciji o tome što je zdravo a što nije zdravo unositi u organizam nastaje kad se izvještavanje o hrani pretvara u pornografiju kojoj je jedini cilj da plaši ljude nevažnim, neprovjerenim, netočnim ili starim vijestima. Časna riječ, ništa vam se neće dogoditi ako i dalje u mineralnu vodu ili u gin tonic stavljate krišku limuna. Niti ćete se otrovati ako u svibnju redovito kupujete jagode.
Ilustracija/Shutterstock
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
