Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Ministar turizma Tonči Glavina prokomentirao je loše srpanjske rezultate očekivanom tvrdnjom da je Hrvatska dosegnula turistički plafon, da više nema prostora za rast i da se moramo okrenuti “održivom” turizmu. Riječ je, nažalost, o nepromišljenoj politikantskoj frazi čovjeka koji je ostavio dobar dojam u svojih prvih nekoliko istupa; svakako mnogo bolji nego njegova nesretno nespretna prethodnica.
Zašto je Glavina sada u krivu? Vrlo je neoprezno, da ne kažemo neinteligentno tvrditi kako je zemlja sa samo 15 posto kreveta u hotelskom smještaju i s iznimno malim brojem hotela s pet zvjezdica, dosegla plafon turističkog rasta. Kad Hrvatska bude imala barem trideset posto kreveta u hotelima, barem stotinjak hotela s pet zvjezdica i barem dvadeset do dvadeset pet ozbiljno luksuznih hotela plus tridesetak restorana sa zasluženim a ne fejkanim Michelinovim zvjezdicama, moći ćemo razgovarati o dostizanju plafona turističkog rasta u Hrvatskoj i o prelasku na turizam kojem brojke nisu najvažnije. No, Hrvatska je, nažalost, još nekoliko svjetlosnih godina udaljena od takvog zaista ozbiljnog i visoko profesionalnog turizma.
U međuvremenu, morat ćemo se suočavati s povremenim padom brojki, s nizom manjih ili većih sezonskih ekscesa i skandalčića i s potragom za hrvatskim turističko gastronomskim identitetom. Srećom i u ovom ne baš najsretnijem ljetu istaklo se nekoliko trendova, brendova i događaja koji bacaju relativno optimistično svjetlo na budućnost hrvatskog turizma.
Dubrovnik je jedina hrvatska destinacija koja ove godine kontinuirano raste. U redu, tome su pridonijele i nove Ryan Airove linije kao i povratak prekooceanskih turista. Ali, ključno je da je Dubrovnik globalno najsnažniji hrvatski brend. Dubrovnik je u svijetu i danas katkad prepoznatljiviji od same Republike Hrvatske pa i njene nogometne reprezentacije. Drugo, Dubrovčani su dovoljno pametni da nisu ni jednim potezom ugrozili svoje renesansno i barokno naslijeđe: Dubrovnik je veličanstvena povijesna scenografija, Dubrovčani to savršeno razumiju i nikad ne pokušavaju ugroziti svoj glavni izvor prihoda. A to je povijest. Taj i takav Dubrovnik mogao bi se, uz bitno bolju gastronomiju, uz mnogo luksuznije hotele i uz profesionalno a ne pohlepno ugostiteljstvo, uvrstiti među najvažnije svjetske turističke destinacije. Dubrovnik, nadalje, ima preduvjete za razvoj globalnog kulturnog turizma. Zašto se prvi Guggenheim na istočnom Sredozemlju ne bi otvorio u Dubrovniku? Jesu li dubrovačke vlasti razmišljale o tako ozbiljnom zahvatu koji bi pretvorio Dubrovnik u jedno od vodećih mediteranskih turističko kulturnih središta?
Istarska gastronomska scene najbolja je otkako Istra postoji. Ovo nije preuzetna nego faktografski točna tvrdnja. Istra se može pohvaliti s više svjetski relevantnih fine dining restorana poput Cap Aurea i Agli Amici a sve je bliže i Miramare by Fratelli Cerea, kao i s nizom izvrsnih modernih i klasičnih ribljih restorana poput Marine, Damira i Ornelle ili Vikinga. Tu je i sve više restorana i konoba novih generacija poput Alla Beccaccie, koji stvaraju novi gastronomski identitet Istre. Istra je iz godine u godinu gastronomski sve snažnija, s visokom razinom profesionalnosti i autentičnosti.
Kvarner je u srpnju pao za nekih 16 tisuća gostiju, ali je promet u five star hotelima na Kvarneru istodobno rastao za pet ili šest posto. Što jasno govori o čemu se radi i u kvarnerskom i u hrvatskom turizmu. Najvažnijim hrvatskim destinacijama poput Opatije žurno i treba što više hotela s pravih pet zvjezdica. Utoliko je važno istaknuti nedavno otvaranje Keight Hiltona, jednog od samo dva opatijska hotela s pravih pet zvjezdica. Kvarnerski poučak trebao bi utjecati na investicijske programe velikih hotelijerskih kuća.
Prosječna kvaliteta restoranske hrane na Jadranu vrlo je niska, što je jedan od strateških, baš esencijalnih problema hrvatskog turizma. Međutim, desetak etabliranih restorana na različitim dijelovima obale već godinama ponosno i uvjerljivo prezentiraju dobre strane hrvatske gastronomije. Istru smo već spomenuli, a izvan Istre svakako moramo istaći Plavi podrum, Rivicu, Hidden Wine Bistro, Boškinac, Pelegrini, Bobu, Opat, Nautiku, 360… Tu je i niz manje prominentnih ali zaista pouzdanih i poštenih restorana.
Obiteljski hoteli s četiri ili pet zvjezdica s odličnim restoranima, postojano održavaju visoku razinu lokalnog ambijenta, podvučenu ozbiljnom udobnošću a katkad i pravim luksuzom. Neupitni rodonačelnik žanra jest San Rocco iz Brtonigle u kojem je i najbolji tartufarski restoran u Hrvatskoj, a tu su još Villa Nai, Navis, San Canzian (okej, San Canzian baš nije obiteljski hotel ali nije ni korporacijski), Meneghetti, One Suite Hotel
Hrvatski kvaziliberali već desetljećima tvrde da Croatiu Airlines treba likvidirati jer je neizlječivi gubitaš. Međutim, zemlja koja živi od turizma naprosto mora imati svoju zrakoplovnu tvrtku. Croatia Airlines upravo je počela nabavljati novu flotu Airbusa, što je odlična vijest za hrvatski turizam.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
