Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Baranjski je kulen upravo doživio međunarodno priznanje na najvišoj formalnoj razini. Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) ovih je dana na svojim službenim stranicama objavila veliku priču o Baranjskom kulenu.
FAO je opisao Baranjski kulen kao kobasicu od visokokvalitetne svinjetine, s dodatkom mljevene crvene paprike, bijelog papra, soli i češnjaka: kobasica se puni u prirodni ovitak, u svinjsko crijevo. Zahvaljujući dimljenju i produljenom procesu zrenja, Baranjski kulen dobiva posebni, pikantan dimljeni okus. FAO još kaže da se Baranjski kulen tradicionalno jede u posebnim prilikama i da ga se smatra poželjnim blagdanskim poklonom.
Baranjski je kulen jedan od hrvatskih suhomesnatih proizvoda, koji nosi oznaku zaštićenog zemljopisnog porijekla EU, i to još od 2015. godine, za što je osobito zaslužna Udruga proizvođača Baranjski kulen. Predsjednik Udruge Miodrag Komlenić ujedno je i direktor Baranjke Belje, najvećeg proizvođača Baranjskog kulena. Nekoliko smo puta posjetili Baranjku, tako da solidno poznajemo proizvodni proces. Doista je prilično fascinantno da se tako velike kolčine kulena (radi se o više od tisuću tona) proizvode doslovno ručno.
Radnici ručno pune meso u crijeva, zatim kulene odnose u pušnicu gdje se kulen dimi na pravoj vatri od bukova drveta. Nema umjetnog dima, nema požurivanja procesa dozrijevanja. E sad, kad relativno masovna prehrambena industrija uspije zadržati i uspješno primjenjvati zanatske metode, tu možemo govoriti o ozbiljnoj, a široko dostupnoj gastronomiji. Osim Belja, proizvodnjom vrhunskog Baransjkog kulena bave se, među ostalima, OPG Šarošković, OPG Stanković, OPG Stojković i Domaći kulen Matijević. Zahvaljujući skrupuloznom pristupu proizvodnji, Baranjski se kulen afirmirao kao jedna od vodećih hrvatskih suhomesnatih delikatesa.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
