ZAISTA LOŠA SEZONA Ministar turizma priznao je da je u srpnju i kolovozu 40 posto kreveta u privatnom smještaju bilo prazno

Ministar turizma Tonči Glavina u intervjuu za HTV izjavio je da je na vrhuncu sezone, u srpnju i kolovozu, 40 posto kreveta u privatnom smještaju ostalo prazno. Ta je ministrova izjava najtočniji komentar jedne traumatične sezone koju je predsjednik Vlade Andrej Plenković, međutim, proglašavao izvrsnom.

Gospodin Glavina kazao je da su privatni kreveti ostali prazni zbog hiperinflacije ponude što nije posve netočno. Međutim, dok su druge mediteranske zemlje ovog ljeta bilježile dvoznamenkasti rast u dolascima gostiju, broju noćenja i u potrošnji, Hrvatska je u najboljem slučaju stagnirala. A kad stagnirate, logično je da postajete drugorazredni igrač i da je puno kreveta prazno. Nadalje, nisu ostajali prazni samo kreveti u privatnom smještaju: u srpnju i kolovozu skoro svi hoteli imali su na Booking.comu barem nekoliko slobodnih soba doslovno svaki dan, što se primjerice 2022. godine nije moglo dogoditi.

Čak i najbolji hrvatski hoteli ove su godine postizali niže cijene nego lani, inflaciji usprkos. Dodamo li svim ovim neprijepornim činjenicama tvrdnje ugostiteljskih udruga da je potrošnja u restoranima bila 20 do 30 posto slabija nego lanjskog ljeta, jasno je da je Hrvatska prošla kroz jako lošu sezonu koja se ne bi smjela ponoviti, za što je potrebno poduzeti hitne operativne mjere.

Hrvatska se može vratiti na globalnu turističku scenu jedino ako odmah, znači jučer, počne postajati zemlja s imidžom vrijednosti za novac. Kad je riječ o vrijednosti za novac, Hrvatska je u zadnje dvije godine izgubila mediteranski rat u cijenama što je uostalom vidljivo po vrlo banalnoj usporedbi sa Slovencima: u srijedu smo u JB-u, uglednom ljubljanskom restoranu, mogli birati između dvadesetak vrlo dobrih do odličnih vina na čaše po cijeni do 4 do 6,5 eura. U hrvatskim restoranima cijene vrlo prosječnih vina počinju sa 6,5 eura za čašu.  O cijenama hrane nećemo ni govoriti. Usporedba s Portugalom, gdje smo boravili prije mjesec dana, još je nepovoljnija za Hrvatsku.

A i Slovenija i Portugal imaju veći GDP i više plaće od Hrvatske. Strateški govoreći, čelni ljudi hrvatskog turizma jesu u pravu kad žele povećati udio hotelskih kreveta u odnosu na krevete u privatnom smještaju. Utoliko su porezni paketi koji napokon opterećuju iznajmljivače itekako dobrodošli. Ali proces rasta udjela hotelskog smještaja trajat će godinama.

Osim toga, inzistiranje na rastu hotelskog smještaja neće imati nikakvog smisla ako Hrvatska ne privuče velike svjetske hotelske brendove i ako ne počne otvarati hotele s pravih pet zvjezdica. Hoteli i resorti s četiri zvjezdice postaju pogubni za razvoj hrvatskog turizma jer ga čine prosječnim, dosadnim i posve neprivlačnim za ozbiljnije strane goste. Važno je, u svakom slučaju, da hrvatska turistička politika odmah, danas, odustane od ideologije ne-rasta, jer sve druge konkurentske zemlje od Grčke do Španjolske upravo dramatično rastu.

Braniti politiku ne-rasta nije stvar održivosti kao što to tvrde hrvatske turističke vlasti, nego naprosto priznavanje poraza na globalnom tržištu. A siroti je ministar, izjavom da smo usred pune sezone imali 40 posto praznih kreveta, zapravo potpisao ne samo poraz nego teži debakl jednog potpuno nepromišljenog koncepta razvoja hrvatskog turizma, koji je formaliziran u užasno amaterskom dokumentu nazvanom Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine. Nastavimo li ovako, 2030. godine više nitko neće razmišljati o razvoju nego o pukom preživljavanju.

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.