Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Tomislav i Martina Tomac, vodeći hrvatski proizvođači pjenušaca, prvi dio rujna proveli su u Champagni jer su htjeli vidjeti kako izgleda berba u najvažnijoj svjetskoj regiji za proizvodnju pjenušavih vina.
Tomci već godinama redovito putuju u Champagnu, poznaju niz važnih vinara iz Champagne, ali ove su godine zahvaljujući ranijem završetku berbe na Plešivici prvi put mogli boraviti u Champagni u vrijeme berbe. Tomislav Tomac za Kult Plave Kamenice sažeo je najvažnije dojmove o berbi u Champagni 2024. koji nisu odveć optimistični.
“Champagne je imala vrlo tešku vegetacijsku godinu. Kod nas na Plešivici kiša je, primjerice, padala u svibnju i lipnju, a u Champagni kiša je padala četiri mjeseca zaredom, u svibnju, lipnju, srpnju i kolovozu. Uslijed velikih kiša pojavili su se teži problemi s peronosporom. Što znači da mnogi vinogradari, osobito oni koji su u organskoj ili ekološkoj proizvodnji, nisu imali što brati.
U bistrou Au Bon Manger u Reimsu, koji vode naši dragi prijatelji i gdje se toče prirodni šampanjci, rekli su nam da pojedini vinari u Champagni, koje obožavamo, ove godine neće ni paliti preše. Za njih je ovogodišnja berba ravna nuli. Općenito govoreći, ove su godine prinosi u Champagni značajno manji, što se vidi i golim okom. Obišli smo, naime, dosta vinograda u okolici Reimsa i Epernaya. Osim što su prinosi manji, u pojedinim dijelovima Champagne razina šećera u grožđu prilično je niska, tako da od berbe 2024. zaista ne treba puno očekivati.
Načelno govoreći, manji prinosi znače višu kvalitetu grožđa, no ove se godine u Champagni to nije dogodilo, jer puno grožđa nije dozrijelo. Loša je vijest je da se u Champagni ponovno masovno koriste herbicidi, vjerojatno zato što mnogi vinogradari zbog kiše nisu mogli kositi travu u vinogradima. Vidjeli smo da u brojnim vinogradima trava uopće ne raste, zbog uporabe herbicida. Kad smo prije dosta godina počeli dolaziti u Champagnu, skoro sve je bilo na herbicidima. Zatim se uporaba herbicida počela smanjivati, a sve je više vinograda bilo zatravljeno. Ove su se godine zbog lošeg vremena herbicidi nažalost vratili.
Stječe se dojam da u Champagni u deset godina imaju samo dvije ili tri normalne berbe. Sve su druge jako problematične: ili se javlja brutalni mraz, ili kiše, ili peronospora ili suše.
Teško je procijeniti kako će Champagne preživjeti ovakvu berbu i što će biti u budućnosti. Oni svakako imaju znanje i metode da uvijek postignu određeni standard vina. Zanimljivo je da smo mi ove godine u berbu krenuli mjesec dana ranije od njih što je velika razlika unutar jedne vegetacijske godine. Međutim, mi smo imali puno sunca u srpnju i kolovozu, a kod njih je više manje neprekidno padala kiša.
Tijekom boravka u Champagni posjetili smo i čuvenu vinariju Selosse, gdje smo razgovarali i sa sinom i s ocem. Čini se da se kod Selossea ništa ne mijenja, osobito ne u stilistici. Na kraju, u Champagnu smo otputovali i da bismo posljednji i put posjetili naš omiljeni bistro i trgovinu Au Bon Manger.
Au Bon Manger se zatvara u sadašnjem obliku, jer u potpunosti mijenja koncept. Pretvorit će se u neku vrstu kluba, koji će okupljati zajednicu istomišljenika: zagovornika prirodnih vina, ekološke vinare i vinogradare, ekološke proizvođače hrane, ljude koji su zainteresirani za zaštitu okoliša. Au Bon Manger će nam nedostajati.”
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
