Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Dok Italija kao i ostatak Europe pokušava preživjeti ekstremne vrućine, u proizvodnji hrane razvijaju se nove prakse. Talijanski sirari, članovi konzor Parmigiano Reggiano, za Financial Times ispričali su kako su morali početi rashlađivati krave jer su zbog vrućine prestale davati mlijeko.
Od jutra do mraka, divovski ventilatori okreću se najvećom brzinom da bi rashladili dragocjene krave koje zbog toplinskog stresa daju i do 10 posto manje mlijeka. Između povjetaraca koje stvaraju ventilatori, specijalni strojevi špricaju krave finom maglicom hladne vode. Proizvođači parmezana air condition za krave koriste već desetak godina, ali samo u najtoplijim danima. Sada rashladni sustavi rade i do pet mjeseci u godini po 16 sati dnevno, što značajno povećava troškove proizvodnje. “Krave počnu patiti kad temperatura prijeđe 26 stupnjeva,” objasnio je Roberto Gelfi, predsjednik ogranka Confagricolture, najstarijeg talijanskog udruženja farmera i agrobiznisa.
Kodeks proizvodnje Parmigiana Reggiana detaljno je propisan na 17 stranica. Hlađenje krava dodatno komplicira stvar. Osim slabijeg protoka mlijeka zbog vrućina, upozoravaju proizvođači, proizvodnju otežavaju i poplave i suše. Farme moraju ulagati u nove bunare i drugu opremu za navodnjavanje kako bi se nosile s rastućom potražnjom za vodom i sve manjom opskrbom.
Krave po ljetnim vrućinama popiju i do 140 litara vode dnevno u odnosu na 80-90 litara zimi, a uz to i jedu manje, što smanjuje proizvodnju mlijeka. Količine mlijeka su manje i nakon što vrhunac vrućine prođe, jer kravama treba vremena da se oporave od iscrpljujućeg ljeta. Besane noći postale su sve češće; vrućim kravama teško je naći udobnu pozu za spavanje. Krave ljeti troše nevjerojatnu energiju bi se izborile s vrućinom i vlagom. Čak i najniže prosječne noćne temperature danas su za koji stupanj više nego ranije, pa na mnogim farmama hlađenje radi i 24 sata. Idući izazov je kako natjerati krave na više jedu na vrućinama, za što će se proizvođači opet uzdati u tehnologiju i specijalne sisteme za hranjenje. Uza sve to, ljetno mlijeko je rjeđe od zimskog pa ga treba više za istu količinu sira. Krave na farmama koje proizvode mlijeko za Parmigiano Reggiano jedu samo bilje. Ravnoteža prehrane ključna je jer bilje određuje sastav mlijeka koji prirodnu fermentaciju čini ključnim elementom koji Parmigiano Reggiano razlikuje od svih drugih sličnih sireva. To bilje zbog klime više nije isto, pa proizvođači tek istražuju kako da prilagode procedure da bi zadržali istu kvalitetu mlijeka i sira i ispoštovali propise zaštićenog porijekla.
O nužnosti ozbiljnog shvaćanja klimatskih promjena govori se već više od dvadeset godina, poljoprivrednici su se s posljedicama suočili među prvima i upozoravaju na njih već dugo. Čini se da širokoj javnosti tek sada kad ih drastično osjeća na svojoj koži, stvarnost dolazi u svijest, ali vjerojatno je prekasno i saniranje posljedica bit će vrlo zahtjevno i skupo. Naravno, bilo kakav pomak bit će moguć samo ako i politika klimu počne shvaćati kao predizbornu temu i ako se saniranje posljedica klimatskih promjena nametne kao metoda obrane profita za najjače proizvođače hrane na svijetu i njihove investitore. U međuvremenu, patiti će i proizvođači i potrošači hrane. A najviše životinje.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
