Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Na prvu, rekli bismo da je obratno. Da svaki put kad dulje skrolamo kroz slike hrane na Instagramu samo želimo jesti. No, nova studija danskih znanstvenika ipak tvrdi suprotno.
Internet je pretrpan slikama hrane. Mnoge slike koje vam iskaču na društvenim mrežama i tajmin njihovih objava podređeni su prodaji specifične hrane, s idejom da vas slika burgera natjera da poželite McDonald’s ili da vas slika pizze sa sirom koji se razvlači inspirira da naručite pizzu. Novo istraživanje sa Sveučilišta Aarhus pokazalo je, međutim, da gledanje slika hrane zapravo ima suprotan iučinak. Barem ako više puta vidite slike istog proizvoda.
Niz eksperimenata koje su proveli u sklopu istraživanja, otkrilo je da možemo dobiti osjećaj sitosti ako istu sliku hrane vidimo više od 30 puta. Tjark Andersen, koji je nedavno obranio doktorat na Odsjeku za prehrambene znanosti na Sveučilištu Aarhus, objašnjava: “U našim smo eksperimentima uvidjeli da kada su sudionici vidjeli istu sliku hrane 30 puta, osjećali su se sitiji nego prije nego što su vidjeli sliku. Sudionici kojima je slika prikazana mnogo puta također su odabrali manju porciju hrane od onih koji su sliku vidjeli samo tri puta.”, kaže on.
Možda zvuči nevjerojatno da su se sudionici osjećali siti a da ništa nisu pojeli, ali znanstvenici tvrde da je riječ o prirodnom fenomenu. Način na koji razmišljamo o hrani ima velik utjecaj na apetit. “Vaš je apetit tješnje povezan s vašom kognitivnom percepcijom nego što većina nas misli. Vrlo je važno kako razmišljamo o hrani”, kaže, “Studije su pokazale da ako ljude upoznate s različitim bojama bombona, čak i ako su se prejeli crvenih bombona, i dalje će poželjeti žute, čak i ako su obje boje potpuno istog okusa.”
U okviru istraživanja mozga, ovi se nalazi objašnjavaju takozvanom teorijom utemeljene kognicije. Na primjer, ako zamislite da grizete sočnu jabuku aktiviraju se ista područja mozga kao da stvarno zagrizete jabuku. “Možete imati fiziološku reakciju na nešto o čemu samo razmišljate. Zato se možemo osjećati potpuno zadovoljnima bez da išta pojedemo”, kaže.
Tjark Andersen i njegovi suradnici nisu prvi otkrili da se možemo zasititi gledajući slike hrane. Drugi istraživački timovi to su već dokazali. Istraživanje sa Sveučilišta Aarhus doprinosi tim istraživanjima fokusirajući se na varijacije u slikama koje su ispitanici gledali. Zanimalo je hoće li se zasititi samo ako puno puta gledaju identične slike ili mogu gledati i slike s manjim varijacijama i ublažiti osjećaj gladi. “Iz prijašnjih studija znamo da slike različitih vrsta hrane nemaju isti učinak na sitost.
Zato se stvarno možete osjećati siti nakon glavnog jela, ali još uvijek imate mjesta za desert. Slatke stvari su potpuno drugačija vrsta hrane ,” kažu danski znanstvenici. Kako bi istražili uklanja li varijacija hrane potpuno osjećaj sitosti, Tjark Andersen i njegovi kolege osmislili su niz online eksperimenata. Na kraju su testirali više od 1000 ljudi.
Prvo su pokazali sliku samo narančastih M&M bombona. Nekim je sudionicima slika prikazana tri puta, drugima 30 puta. Grupa koja je vidjela najviše slika M&M nakon toga se osjećala najsitijom, objašnjava Tjark Andersen. “Morali su odgovoriti koliko bombona žele, od jednog do deset. Grupa koja je vidjela 30 slika narančastih bombona odabrala je manju količinu od druge dvije grupe.” Nakon toga su ponovili eksperiment. Ovaj put s M&M majicama u različitim bojama. Boje nisu promijenile rezultat. Na kraju su zamijenili M&Ms sa Skittles bombonima. Za razliku od M&Msa, kod Skittlesa svaka boja predstavlja drugi okus. “Ako boja nije igrala ulogu, znači da je igra zamišljeni okus. Ali ni ovdje nismo pronašli nikakav veći učinak. To sugerira da se mora promijeniti više parametara osim boje i okusa prije nego što možemo utjecati na osjećaj sitosti”, tvrde u studiji.
Od 1975. godine broj ljudi s prekomjernom težinom u cijelom svijetu se utrostručio. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, pretilost je jedan od najvećih zdravstvenih problema s kojima se ljudi suočavaju. A razlog zašto postajemo predebeli je taj što jedemo previše hrane i previše nezdrave hrane i ne vježbamo dovoljno. Tu bi korisni mogli biti rezultati Tjarka Andersena, jer bi se mogli koristiti kao metoda za kontrolu apetita, kaže.
“Zamislite da ste razvili aplikaciju temeljenu na Google pretraživanju. Recimo da poželite pizzu a ne bi je smjeli pojesti. Otvorite aplikaciju, odaberite pizzu — i ona prikazuje puno fotografija pizze dok vi zamišljate da je jedete. Na taj način možete dobiti osjećaj sitosti i možda jednostavno prestati željeti pizzu.”
Možda se rezultati danskih znanstvenika najbolje mogu upotrijebiti za sprečavanje prekomjernog jedenja. “Značajno smanjenje unosa kalorija, kao što znamo, moguće je samo ako ni ne počnete jesti ono što ne smijete. Možda ova metoda može pomoći u tome.”
Tjark Andersen i brojni drugi istraživači proučavaju kako reklame za hranu na društvenim mrežama utječu na nas jer smo stalno pod stimulansom slika hrane. Prije nekoliko godina jedna američka istraživačka grupa pokušala je otkriti koliko reklama s hranom u prosjeku vidimo kad smo na društvenim mrežama. Pratili su velik broj mladih korisnika i mapirali sadržaje s kojima su se susreli. Mladi su u prosjeku svakih 12 sati vidjeli 6,1 postova vezanih uz hranu, velika većina objava bile su slike hrane, a više od trećine bile su slike deserata i slatkiša. Internet i društveni mediji mogu biti faktor širenja pretilosti, ali upravo oni mogu biti i rješenje, tvrde danski znanstvenici.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
