KLIMATSKE PROMJENE Proizvodnja slavne španjolske bellote ozbiljno pada. Nema žireva za svinje

Cijenjeni španjolski cijenjeni jamón ibérico bellota, po mnogima najbolji pršut na svijetu,  ozbiljno je ugrožen. Proizvodnja u Extremaduri, jednoj od samo četiri regije koje proizvode bellotu, lani je pala 20 posto. Rastuće temperature i suša dramatično su smanjili količinu žireva kojima se hrane svinje za bellotu.

Hranjenje žirom presudno je za kvalitetu i karakter bellote, toliko da je nazvana po njemu. Maloprodajna cijena bellote kreće se oko 100 eura  po kilogramu. Bellota se proizvodi isključivo od crnih svinja koje posljednji mjesec života moraju provesti hraneći se žirom u dehesi, vrsti hrastove šume na zapadu i sjeverozapadu Španjolske.  Prošla godina bila je najtoplija zabilježena u Španjolskoj i treća najsušnija. Količina oborina u Extremaduri pala je za oko 35 posto u posljednjih 50 godina, to više nije ista klima.

“Dehesa se sastoji od hrastova crnika koji potječu iz vlažne klime, što znači da su u današnjoj klimi relitk prošlosti,” rekao je za Guardian Francisco Espárrago, predsjednik tvrtke Señorio de Montanera, jednog od španjolskih proizvođača bellote. “Drveće se bori da preživi sadašnja duga, topla i suha ljeta.” Ovo ljeto možda i neće biti ekstremno kao lanjsko, ali proizvođači su u strahu. “Očekujem da će ova godina, nakon što sam preživio sušu prošlog ljeta i zimu s malo kiše, biti najgora u 40 godina koliko radim u dehesi”, kaže Espárrago.

Prema propisima o zaštićenom geografskom porijeklu, proizvođači bellote smiju uvoziti žir ali oni to ne žele. Žir za bellotu najviše se uvozi iz Maroka i Alžira, ali taj uvoz predstavlja rizik uvoza bolesti. U Španjolskoj se, naime, još sjećaju katastrofe iz 1993. kad su uvezli jednu egipatsku vrstu palmi koja je donijela bolest crvene palmine pipe i uništila desetke tisuća domaćih palmi. 

U Španjolskoj apeliraju na vladu da poduzme nešto za pomoć regijama koje proizvode bellotu jer jer riječ o najsiromašnijim regijama koje si ne mogu dopustiti golemi pad prihoda i radnih mjesta koji im prijeti. Za početak, traže da država subvencionira sađenje novih hrastova za žireve. Ako dehesa ne preživi, neće ni stočarstvo u nekima od ekonomski i socijalno najranjivijim dijelovima Španjolske.  

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.