Visa Inspire

Kult Plave Kamenice

Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Kornati vina

Evo zašto ste uvijek pijaniji nego vam se čini (i kako piti pametnije, bez mamurluka)

vino-kokteli-sampanjac-zdravica

Javnosti nepoznat američki neurokirurg iz Amerike Dr. Brian Hoeflinger postao je viralna senzacija nakon što je na TikToku zorno objasnio zašto smo uvijek pijaniji nego što nam se čini.  U kuhinji je izložio desetak čašica s vodom koje glume shotove. Pijući tempom kojim se obično pije na studentskim partyjima, liječnik je objasnio kako se može dogoditi da se nekome cijelu večer čini da ima alkohol pod kontrolom a onda pogine u prometnoj nesreći jer je vozio potpuno pijan. Što se, nažalost, dogodilo upravo njegovu sinu.

Liječnik je krajnje pojednostavio priču. Treba oko pet minuta da se alkohol iz probave apsorbira u krv i da osjetite njegov utjecaj na mozak. Istodobno, ljudska jetra može preraditi maksimalno 10-tak grama alkohola na sat. Ako vam je krenulo i pijete piće za pićem, u sat vremena možete popiti i pet ili više pića, što znači da u sistemu već imate pet puta više alkohola nego što vaša jetra može razgraditi i eliminirati iz tijela. Drugim riječima, koliko ste popili u sat vremena, tijelu treba pet sati da taj alkohol učini bezopasnim za vas. A izlasci, kako znamo, traju satima. Još koja čaša pretkraj partyja i još jedna za put i u tijelu vam je dovoljno alkohola da vaša jetra ima posla idućih pola dana. Sav višak alkohola ostaje vam u  sistemu i otrovani ste.

@doctorhoeflinger Knowing this about drinking could save your life! #fyp #party #drinking #alcohol #foryou #holiday #christmas ♬ Storytelling – Adriel

Kako ste već satima zbog alkohola dobro raspoloženi i inhibicije vam slabe, imate osjećaj da nije tako strašno i da ćete već u devet ujutro biti na nogama. A onda počne drama i vrtoglavica, nerijetko mučnina, koja će za desetak sati kulminirati mamurlukom, probavnim smetnjama i možda cjelodnevnim osjećajem bolesti. Kako onda piti pametnije? Evo malo znanstvenih podataka iz raznih studija. 

Glavni enzimski sustav odgovoran za oksidaciju etanola, alkohol dehidrogenaza, i u manjoj mjeri sustav za oksidaciju etanola ovisan o citokromu P450, prisutni su u najvećoj mjeri u jetri. Etanol je nutrijent i ima kalorijsku vrijednost oko 7 kalorija po gramu. Za razliku od ugljikohidrata (glikogen u jetri i mišićima) i masti (trigliceridi u masnom tkivu i jetri) koji se mogu pohraniti i iskoristiti kad ih tijelo treba, alkohol se ne pohranjuje i ostaje u krvi dok se ne eliminira. Dok metabolizam glavnih hranjivih tvari kontroliraju hormoni, oni ne utječu bitno na brzinu eliminacije alkohola. Gotovo sav teret razbijanja molekula alkohola i u konačnici izbacivanja otrova iz organizma, pada na jetru.

Što je koncentracija alkohola u krvi veća, organizam ga intenzivnije pokušava eliminirati. Zbog te činjenice ne može se odrediti jedna stopa efikasnosti jetre u razgradnji, ona ovisi o nizu faktora.  Prosječno, smatra se da jetra može preraditi oko 7 grama alkohola na sat prosječnom brzinom, kod osobe teške 70 kilograma. U praksi, pijete li jedno piće na sat trebali biste doma otići relativno normalni.  Pijete li brže i više, sve preko tih 7 grama na sat završit će vam u sistemu i bit ćete pijani. Stopa eliminacije alkohola, dakle efikasnost izbacivanja alkohola iz tijela, varira i tri do četiri puta, ovisno o genetici, spolu, vrsti alkohola i slično.  

Kod žena je uočena brža eliminacija alkohola kad se stope korigiraju za nemasnu tjelesnu masu. Budući da su žene načelno manje od muškaraca imaju i manju nemasnu tjelesnu masu, pa je eliminacija alkohola iz tijela kod žena razmjerno brža nego kod muškaraca. Muškarci i žene općenito imaju slične stope eliminacije alkohola u gramima po satu ili u gramima po litri volumena jetre. Hrana igra puno važniju ulogu. Alkohol se bolje razgrađuje ako smo jeli prije pića, jer su razine ADH u tijelu veće, a hrana može povećati i protok krvi u jetri. Šećer fruktoza jača metabolizam alkohola putem supstrata koji pomažu u transformaciji određenih spojeva i povećanjem unosa kisika u mitohondrije. Pritom nema veze što jedemo. Ugljikohidrati, proteini i masti slično utječu na brzinu razgradnje alkohola. Dio dana kad pijete također igra ulogu. Najbolja eliminacija alkohola je na kraju dnevnog mračnog razdoblja, znanstvenici misle da je to povezano s ciklusom tjelesne temperature.

Ukratko, prvi korak u pametnijem pijenju je matematika. Izračunajte koliko je zaista alkohola u čaši koja vam stiže na stol i prilagodite tempo. Čaša vina toči se na oko 1,5 decilitra. Prosječno crno vino ima 13 posto alkohola, prosječno bijelo 10 posto, točnije podatke pronaći ćete na etiketama boca. Dakle, jetri treba oko dva sata da riješi jednu čašu vina. Kod šampanjaca i pjenušaca situacija je malo povoljnija, jer mjehurići ubrzavaju apsorpciju alkohola u krv pa se i njegova eliminacija ubrzava. No, koncetracija i brzina apsorpcije ne pojačavaju eliminaciju linearno. Pijete li žestoka pića brzim tempom, vaša jetra nema šanse. Vaše tijelo može podnijeti dva do tri piva po izlasku ako ne pijete visokoalkoholna, a posebno treba paziti kod destilata i koktela. Jedno točenje vašeg omiljenog žestokog pića ima 40 do 80 posto alkohola, što znači da bi vam trebalo biti dovoljno jedno piće po izlasku a to, kako znamo, nikad nije slučaj. 

aqua-panna-sidebar

index

ulje-2021-naslovnica

aviation-gin

Evo zašto ste uvijek pijaniji nego vam se čini (i kako piti pametnije, bez mamurluka)

by Kult Plave Kamenice time to read: 4 min