Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Divider Text

A SAD MALO SAMOSVIJESTI Je li Zagreb postao središte modernog regionalnog fine dininga?

Sinoćnja četveroručna hrvatsko-brazilska večera u Navu svojim je modernističkim pristupom kuhanju i sjajnim okusima i teksturama zavrijedila da se sasvim ozbiljni, bez lažne skromnosti i provincijalnog osjećaja inferiornosti, postavi prilično važno pitanje. 

Je li Zagreb postao jedno od središta regionalnog modernističkog fine dininga? Prvo definicije. Pod regijom ovdje smatramo Sloveniju, Austriju, Hrvatsku, Mađarsku, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.

Pod modernističkim pristupom fine diningu podrazumijevamo ne samo moderne kuharske tehnike i pridržavanje ideologije lokalnog i sezonskog nego i korištenje gastronomski zaista najvrednijih svježih sastojaka (najvrednijih ne znači nužno i najskupljih), posebno posvećenost izradi kruha i raznih važnih kulinarskih pripravaka, koje restorani inače kupuju u veleprodaji ili u trgovinama.

Gledajući u tom kontekstu, Zagreb definitivno možemo proglasiti jednim od vibrantnih regionalnih centara energične, znatiželjne, moderne i kompetentne gastronomije.

Ne radi se samo o Šakoti i Navu. Noelov aktualni meni s 23 jela podjednako bi impresionirao u Beču i u Ljubljani, kao što impresionira u Zagrebu. Meniji Hrvoja Kroflina u Manu2 spadaju u sam vrh beskompromisne, kreativne, rubno eksperimentalne kuhinje u ovim dijelu Europe. 

Kuhanje Bernarda Koraka na Plešivici izniman je primjer uklapanja fine dininga u mikrolokalnu ruralnu okolinu, dok jela Filipa Horvata u Theatriumu okusima i kvalitetom sastojaka nadmašuju skoro sve što smo prije mjesec dana probali u Michelinovim restoranima u Reimsu, ali i mnogošto s jelovnika pariških restorana s jednom zvjezdicom.

Gledajući u regionalnom kontekstu, koliko god da poštujemo ljubljansku gastro scenu, zagrebačka nam se u ovom trenutku čini značajno uzbudljivijom od ljubljanske (Hiša Franko s dvije Michelinove zvjezdice je liga za sebe).  Beč, naravno, ima četiri restorana koji igraju u zasebnoj ligi. Riječ je o Amadoru, Steirerecku, Silviju Nickolu i Konstantinu Filippou. Međutim, u žanru progresivnog fine dininga Zagreb ovaj čas vjerojatno ne zaostaje za Bečom.

O Bosni i Hercegovini i Srbiji nema smisla razgovarati u kontekstu fine dininga, dok budimpeštansku scenu tek trebamo istražiti. Hrvatska gastronomija u svijetu je prilično anonimna. O tome ne treba imati iluzija.  No baš sad, u ovom, postpandemijskom vremenu, stvaraju se kvalitativne kreativne pretpostavke, kako u Zagrebu tako i u Rovinju s Vellom i Scarellom i još ponegdje u Istri, na Kvarneru i u Dalmaciji, da hrvatska gastronomija postane jedan od prepoznatljivih simbola ove zemlje.

PODIJELI
Plava
Sve sto stvarno trebate znati o gastronomiji
Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.