Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Dosad se mislilo da su najstariji tragovi korištenja vatre oni iz izralske špilje Kesem, datirani prije 300.000 do 400.000 godina. Izraelski arheolozi sada su otkrili tragove ribe pečene na vatri gotovo dvostruko ranije, prije 780.000 godina.
Ovo važno otkriće pokazuje ne samo da su ljudi poznavali vatru ranije nego što se mislilo, a korištenje vatra smatra se jednim od presudnih faktora u ljudskoj evoluciji, nego i da su je mogli kontrolirati i kuhati na njoj. Na lokalitetu Gesher Benot Ya’akov arheolozi su, naime, pronašli tragove pečenja ribe. Nalazi su objavljeni u ponedjeljak u časopisu Nature Ecology and Evolution. Za njih je zaslužan međunarodni tim znanstvenika na čelu s Izraelcima.
Već se znalo su rani ljudi u Gesheru, kao i na još starijim lokalitetima u Africi, mogli koristiti vatru. Ali ovo je prvi put da su arheolozi uspjeli dokazati da su daleki preci Homo sapiensa mogli kontrolirati plamen i toplinu kako bi kuhali hranu. Otkriće će zasigurno imati značajan utjecaj na razumijevanje evolucije čovjeka i osvještavanje mogućnosti da su naši “primitivni” prethodnici bili puno napredniji nego što smo mislili, kažu istraživači. Drugi važan aspekt otkrića je utvrđivanje da je i ribolov, a ne samo lov, imao stratešku ulogu u razvoju čovječanstva.
Gesher Benot Ya’akov (Most Jakobove kćeri) nalazi se na obalama rijeke Jordan. Nekad je bio plodna močvarna zona na obalama paleojezera Hula. Prije 100 tisuća godina ljudi su se vratili tamo zbog lova, voća i bilja. Na lokalitetu su pronađeni ostaci spaljenog oruđa od kremena što sugerira da su stanovnici znali koristiti vatru, ali spaljeni predmeti ili sedimenti često ne mogu dovoljno sigurno pokazati je li vatra bila prirodna, slučajna ili namjerno napravljena i kontrolirana i je li korištena za grijanje ili kuhanje ili odlaganje smeća. Na taj su problem nailazili arheolozi na ranijim nalazištima u Africi, među ostalim u špilji Wonderwerk i na jezeru Turkana gdje su pronađeni pepeo star milijun godina i spaljeni sedimenti stari 1,9 milijuna godina.
U Izraelu, u slojevima sa spaljenim kremenom pronađeno je nešto novo, oko 40 tisuća ostataka riba, od kojih su više od 95 posto bili zubi, kažu arheolozi. Najlogičnije objašnjenje je da je riba pečena, jer toplina omekšava kosti, a to znači da bi se kosti pečene ribe trebale brzo razgraditi i od ribe ostaju samo zubi. Da bi testirali hipotezu, arheolozi su analizirali zube, točnije nanokristale od kojih je građena zubna caklina. Te kristalne strukture šire se kad su izložene toplini, objasnili su u objavljenom radu, i u zubima riba iz Geshera zaista su bile proširene upravo kako bi se širile na umjerenoj vatri, slabijoj od 500 Celzijevih stupnjeva.
To ukazuje na mogućnost da su ljudi ribu pekli ili kuhali na žaru ili laganoj vatri, što znači da nije samo bačena u vatru radi spaljivanja ostataka i da su znali kontrolirati vatru. Komadi kremenog oruđa pronađeni blizu ribljih ostataka nisu razbacani kako bi bili da su primjerice izgorjeli u šumskom požaru, nego su na kupovima što ukazuje da su se ljudi okupljali na određenim mjestima i tamo palili vatre. Ta su otkrića potvrdila pretpotsavke da su lokalni stanovnici prije gotovo 800.000 godina znali kontrolirati vatru. Arheolozi upozoravaju da smo još daleko od čvrstih zaključaka o tome jesu li prastari stanovnici jezera Hula pekli svoje šarane na žaru, ali naglašavaju kako su indicije niskih i srednjih temperatura izuzetno važne. Moguće je da su poznavali i tehniku pečenja u zemlji. U Gesheru nisu pronađene ljudske kosti tako da se ne zna koja je vrsta ljudi živjela tamo, ali ostale indicije ukazuju na Homo erectusa.
Smatra se da je Homo erectus prvi hominid koji je napustio Afriku prije 1,8 milijuna godina i raširio se po euroazijskom području, naučio koristiti vatru. No, kuhanje se dosad nije povezivalo ni s ovakvim davninama ni s Homo erectusom nego sa Sapiensom, našim direktnim pretkom i puno mlađom vrstom. “Kad govorite o modernim ljudima, neandertalcima ili starim sapiensima, pretpostavljate da su oni razvili kognitivne sposobnosti, ali stalno se iznova pokazuje da su već kod Homo erectusa sposobnosti hominina bile puno sofisticiranije nego što je itko mislio. Već su oni imali puno kognitivnih sposobnosti, kažu izraelski arheolozi. Homo erectus je, vjeruju, znao kuhati i prije nego je napustio Afriku ali to tek treba provjeriti. Zanima li vas više o temi uloge kuhanja u evoluciji čovjeka, dobar izvor je knjiga Catching Fire: How Cooking Made us Human antropologa Richarda Wranghama.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
