Pod krinkom protuinflacijskih mjera, Orban istiskuje strane supermarkete iz Mađarske 

Veliki strani lanci supermarketa u Mađarskoj suočili su se s agresivnom politikom vlade Viktora Orbana. Cilj je istisnuti strane trgovačke lance s tržišta kako bi se ojačali domaći lanci. U ovom trenutku, piše Politico.eu, strani trgovci ne vide kako se zaštititi.  

Viktor Orbán u srijedu je povećao ograničenja cijena prehrambenih proizvoda, dok se trgovci još nisu adaptirali ni mjere uvedene lani. U prosincu 2021. zbog inflacije cijena hrane u srednjoj i istočnoj Europi, mađarska vlada obvezala je supermarkete s prometom većim od 250 milijuna eura godišnje da državi predaju sve proizvode koji su 48 sati pred istekom roka uporabe.  Zatim je naredila ograničenje cijena bez kompenzacije trgovcima, za šest osnovnih namirnica uključujući šećer, brašno i pileća prsa. Koristeći izvanredne ovlasti zatim je  povećala poreze za velike trgovce s 2,7 posto na 4,1 posto. U srijedu su na popis ograničenih cijena dodali i jaja i krumpri.  

Sve tvrtke koje podliježu novim pravilima su strane:  veliki diskonteri Aldi i Lidl, francuski lanac Auchan, irski Penny Market, austrijski Spar i britanski Tesco. Lokalni lanci koji rade promet veći od 250 milijuna eura godišnje,  imaju mogućnost izbjeći porezne i druge mjere jer posluju u franšiznom sustavu. Zakon, očekivano, zabranjuje restrukturiranje trgovačkim lancima.  

“U Mađarskoj je u tijeku ništa manje nego namjerno izbacivanje određenih kompanija s tržišta”, rekao je za Politico.eu predstavnik jednog od stranih supermarketa, ”Jednostavno je nemoguće profitabilno i održivo poslovati pod okolnostima koje nameće mađarska vlada.” Zakon je “suprotan temeljnim načelima na kojima se temelji unutarnje tržište EU-a” i strani lanci će pozvati Europsku komisiju da reagira. 

Viktor Orbán tvrdi da su najnovija zamrzavanja cijena dio njegovog plana da prepolovi inflaciju, koja je u listopadu dosegla 21,1 posto, a očekuje se da će do kraja godine dosegnuti 25 posto. Drugi članovi njegove vlade  ni ne pokušavaju sakriti ambicije da trgovinu hranom nacionaliziraju.  “Moramo povećati udjel domaćeg vlasništva u sektoru građevinskog materijala i maloprodaji hrane”, rekao je mađarski ministar gospodarskog razvoja Márton Nagy u svibnju. Riječ je o trendu koji je počeo i prije rasta inflacije i ruske invazije.  Od 2010. Orbán vodi kampanju za veću mađarsku kontrolu nad strateškim sektorima, uključujući bankarstvo, građevinarstvo i energetiku. Njegovi saveznici, partneri i tvrtke povezane s njima, profitirali su stjecanjem velikih tržišnih udjela u tim sektorima.

Dva mjeseca nakon pobjede na izborima u travnju, Orbán je proglasio nacionalno izvanredno stanje, koje mu dopušta da vlada dekretom, i nametnuo povećanja poreza na promet u nizu sektora u kojima sada dominiraju strane korporacije, na čelu s telekomunikacijama i maloprodajom. Mjere pravdaju “rusko-ukrajinskim ratom i pogrešnim uvođenjem EU sankcija koje su dovele do energetske krize i visoke inflacije diljem Europe…”

Tesco je 2020. tužio Mađarsku zbog progresivnog oporezivanja ali je izgubio spor na Europskom sudu pravde. Ovoga puta ne treba očekivati slične pravne inicijative. Treba reći i da strani trgovački lanci nemaju osobit imidž u mađarskoj javnosti, jer ih krive da profitiraju na vrtoglavom rastu cijena. 

Prošle je godine pet je stranih lanaca povećalo svoj promet: Lidlova dobit nakon oporezivanja rasla je 17 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ni intervencija Europske komisije ne bi bila popularna, jer provučena kroz filter Orbanovih medija i političke retorike, može biti prikazana kao čin autistične briselske birokracije koja ne brani malog čovjeka nego velike korporacije. No, ako Mađarskoj prođe ovakvo ponašanje, dobit ćemo opasan presedan za druge članice EU.

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.