Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Divider Text

Pet najštetnijih poteza vlasti prema ugostiteljstvu u zadnjih pet godina

stozer-korona

Restorani i dalje rade izvrsno. Ne vjerujemo da bi eventualno uvođenje covid potvrda za restorane moglo bitno utjecati na njihove trenutne poslovne rezultate, budući da značajan dio restoranske  publike čine poslovni ljudi i turisti, koji uglavnom imaju covid potvrde jer je bez njih nemoguće putovati i normalno raditi.

No, pomalo neočekivana renesansa restoranske scene u drugoj polovici 2021. ne može, pogotovo ne u kratkom roku, kompenzirati ozbiljne teškoće s kojima se ugostiteljstvo suočavalo prije i za vrijeme pandemije, kao ni strukturalne probleme ugostiteljske i turističke industrije s kojima se još nitko nije počeo cjelovito suočavati na nacionalnoj razini. Vlasti su izravno odgovorne za mnoge od tih teškoća i problema. Evo pet najgorih postupaka vlasti prema ugostiteljstvu unatrag pet godina.

1. Uvođenje PDV-a od 25 posto 2017. godine

Udvostručenjem PDV-a za restorane Plenkovićeva je Vlada prekinula stabilan rast restoranske industrije u nekoliko prethodnih godina, zaustavila niz ozbiljnih investicija, natjerala ugostitelje na polulegalno ponašanje poput otvaranja novih tvrtki koje nisu bile obveznice PDV-a te naposljetku onemogućila restoransku industriju da lakše podnese krize poput lockdowna. Kad su došli epidemija i zatvaranja, restorateri su već bili na rubu financijskih rezervi.

2. Porezna politika i selektivna politika zatvaranja tijekom epidemije

Vlada se hvali da je izravnim financijskim potporama sačuvala radna mjesta u ugostiteljstvu i turizmu. To vrijedi za velike hotelske kuće i za veće sustave u ugostiteljstvu. Činjenica je, međutim, da je tijekom epidemije trajno zatvoreno više od tisuću ugostiteljskih objekata i da do danas nije usvojen ni jedan zahtjev ugostiteljskih udruga za poreznim rasterećenjima. Pojedine smiješno nepromišljene mjere tijekom epidemije poput zabrane kafićima da prodaju kavu za van, svakako su dodatno ugrozile položaj ugostiteljske industrije.

3. Nepostojanje središnje obrazovne institucije za ugostiteljstvo i turizam

Turizam i ugostiteljstvo u Hrvatskom BDP-u sudjeluju s iznimno visokih 18 do 39 posto. Pa ipak, ni u godinama najvećeg zamaha hrvatskog turizma od 2016. do 2019. Vlada se nije sjetila pokrenuti nacionalnu obrazovnu instituciju, koja bi na visokoj razini, po modernim programima školovala buduće zaposlenike u turističkoj i restoranskoj industriji. Rezultat ovog nevjerojatnog propusta jest sve kritičniji manjak kompetentne radne snage u hotelima, restoranima i barovima.

4. Ponašanje inspektora zaduženih za restorane i hotele

Tijekom pandemije javnost se dosta brutalno mogla uvjeriti u nesposobnost ali i korumpiranost državnih inspekcija. S jedne strane, inspektori su zatvorili Tekku zbog stolića ispred restorana, na kojem se izdavala hrana za van, što je izazvalo masovno ogorčenje. S druge strane, inspekcije su vrlo često dopuštale ilegalan rad čitavog niza restorana tijekom lockdowna.

5. Toleriranje sive ekonomije

Velike tvrtke koje blisko surađuju s ugostiteljskim i turističkim sektorom, procjenjuju da se i dalje oko 18 posto prometa ne prijavljuje, što znači da skoro petina novca u ta dva sektora ostaje u zoni sive ekonomije. Sve hrvatske Vlade to su oduvijek tolerirale jer se radi o svojevrsnom društveno-ekonomskom amortizeru. Zahvaljujući sivoj ekonomiji Hrvati zaista jesu bogatiji nego što to pokazuju Eurostatovi podaci. Međutim, toleriranje sive ekonomije stavlja u neravnopravan položaj sve one koji posluju legalno, i u sadašnjim okolnostima više nije održivo.

PODIJELI
Plava
Sve sto stvarno trebate znati o gastronomiji
Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.