Kao klinci obožavali smo Griotte. Premda su Bajadere imale puno bolji imidž (i višu cijenu) Griotte su bile naš apsolutni favorit među svim čokoladnim bombonima koji su se mogli kupiti u bivšoj državi.

Voljeli smo relativno tamnu, ne preslatku čokoladu, cijele višnje, kao i alkohol. Griotte su nekad i danas punjene višnjama iz alkohola, što je za djecu, naravno, bilo uzbudljivo.

Osim toga, griotte su bile jedan od samo dva čokoladna i konditorska proizvoda koja su sadržavala prave, konkretne sastojke.  Uz višnje u Griottama, tu su još bili cijeli lješnjaci u velikim formatima Kraševih crvenih čokolada s lješnjacima. 

Griotte za osobnu upotrebu kupovali smo u malim kutijicama s pet bombona. Poklanjali smo, pak, velike raskošno pakirane crvene bombonijere.

Danas smo u kvartovskom samoposluživanju naišli na Griotte na rasprodaji. Trokutasto pakiranje od točno 153 grama trenutno košta oko 19 kuna. Nismo odoljeli napadu nostslgije, pa smo ih odmah ubacili u košaricu.

I nismo se razočarali. Premda nam danas djeluju puno slađe nego prije 35 godina, što je možda i posljedica našeg prekomjernog uživanja u gorkim čokoladama, Griotte su i dalje ukusne, alkoholne, s finom kiselom višnjom. Ostavljaju dojam ugodne nostalgije, što je zapravo jako rijetko kad je riječ o proizvodima hrvatske prehrambene industrije.

Nažalost, Griotte su pakirane potpuno nedostojno svojoj vrijednosti. Kutija koja podsjeća na piramidu nije loš izbor, ali kad otvorite kutiju naiđete  na bombone u prozirnoj plastičnoj kutiji omotanoj u prozirnu plastičnu vrećicu: kao da ste kupili konfekcijski trash a ne stvarnu, vrijednu ikonu hrvatske konditorske industrije. No, Kraš je već dugo u lošoj proizvodnoj i marketinškoj formi. Kraš je općenito danas daleko ispod standarda iz sedamdesetih i osamdesetih godina. Prava je sreća da nisu uspjeli pokvariti Griotte.