Talijanska europarlamentarka Hrvatskoj prijeti barikadama zbog zahtjeva za zaštitu prošeka

Mara Bizzotto, talijanska europarlamentarka iz desničarske stranke Liga, Europskoj uniji i Hrvatskoj zaprijetila je barikadama i “inicijativama, čak i najsenzacionanijima, kako bi se zaustavili Hrvati.” Razlog ovako žestokog prosvjeda talijanske političarke u Europskom parlamentu, kako izvještava dopisnik Večernjeg lista iz Bruxellesa Tomislav Krasnec, nije neki novi prijepor oko granica, migranata ili ribolovne zone, već prošek. Točnije, pokušaj Italije da spriječi priznavanje i zaštitu prošeka u EU.

Krenimo redom. Hrvatska je Europskoj komisiji predala zahtjev za priznavanje i zaštitu imena prošek kao tradicionalnog hrvatskog slatkog vina. Talijani su zahtjev pokušali blokirati, jer smatraju da naziv prošek previše podsjeća na talijansku apelaciju Prosecco i pjenušavo vino koje se proizvodi na sjeveru Italije. Nakon pravovremene reakcije hrvatskog zastupnika Tonina Picule i dodatnih objašnjenja Komisiji zašto prošek ne ugrožava prosecco, Europska komisija je odbacila talijanski prigovor, uz obrazloženje da je riječ o dva potpuno različita proizvoda, pjenušcu i slatkom vinu, i dva pojma koji samo slično zvuče a to nije dovoljno da se prošek ne prizna.

“Homonimi mogu koegzistirati pod određenim uvjetima,” rekao je povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Janusz Wojiciechowski, uvjeravajući javnost i političare da nazivi prosecco i prošek neće zbunjivati potrošače. 

Talijani su dosta teško primili najavu Europske komisije da će odluku o priznavanju naziva prošek uskoro objaviti u Službenom listu Europske unije. Spomenuta eurozastupnica zaprijetila je, eto , barikadama. Slavni talijanski restorater Joe Bastianich pozvao je Italiju “da se bori za svoja blaga”. U intervjuu za Corriere della Sera, Bastianich je rekao da se “brendovi vezani uz poljoprivredu, hranu i vino, kao i zaštićene oznake moraju apsolutno braniti”. 

“Znam to jer godinama donosim talijanske proizvode u Ameriku i znam koliko svijet voli talijansko naslijeđe. Fenomen sličnog brenda stvara golemu štetu: čak i ako je prošek potpuno različito vino od prosecca, naziv prosecco mora ostati talijanski i ne smije se odobriti tako slična denominacija.” 

Bastianich je ovaj slučaj usporedio sa sporom Italije i Mađarske oko tokaja, koji je Italija izgubila. Tocai je bijela sorta od koje tradicionalno proizvode vina u Friuliju, proizvodio ih je i Bastianich. Tokaj je glasovito mađarsko slatko vino. Mađari su naziv tokaj uspjeli zaštititi i dobili ekskluzivu, pa Talijani svoj tocai danas prodaju kao friulano. I tada je, kaže Bastianich, bila riječ o dva posve različita vina, ali kompromisno rješenje je prema njegovu mišljenju bilo poštenije od ovoga s proseccom i prošekom. 

Ovaj argument, koji Talijani najčešće koriste protiv zaštite prošeka, samo naizgled zvuči logično. U stvarnosti, dva slučaja nemaju puno veze. Tocai je sorta grožđa, a tokaj 250 godina staro mađarsko slatko vino, koji su se oboje prodavali na globalnom tržištu. Slučaj prosecca i prošeka je sasvim drugačiji. Prvo, prosecco je bijelo (i odnedavna ružičasto) pjenušavo vino iz moderne apelacije koje se masovno proizvodi i masovno izvozi. Prosecco se u pravilu proizvodi Charmat metodom, koja je izumljena tek u 19. stoljeću, pa prije nije mogao ni postojati. Prošek je, s druge strane, tradicionalno hrvatsko slatko vino koje se u Dalmaciji proizvodi stoljećima i ima ga toliko malo da ne može pokriti ni lokalne potrebe, kamoli da se natječe se s proseccom na međunarodnom tržištu. Prošek i prosecco, dakle, nemaju nikakve veze niti postoji šansa da ih netko slučajno zamijeni na tržištu.

Ono što nije sporno u Bastianichevim izjavama jest njegovo upozorenje da talijanski gastronomski proizvodi ovise o brendu Made In Italy. Italija je kontinuiranom, vještom i često agresivnom politikom zaštite svojih i povremenog osporavanja tuđih gastronomskih vrijednosti, uspjela stvoriti moćan globalni gastro brend koji je danas svugdje u svijetu sinonim za visoku kvalitetu. Takva politika dramatično diže status i cijene talijanskih proizvoda na svjetskom tržištu, podržava lokalnu poljoprivredu i industriju i brani ih od konkurencije u prehrambenom biznisu koji s ubrzo mijenja. (Povremeno im stvara i probleme, jer gastro mafija zbog visoke vrijednosti talijanskih brendova i robe najradije napada upravo tamošnje proizvođače). Financijski interesi su golemi.

Stoga nije neobično da je spor oko prosecca i prošeka dospio u sve vodeće svjetske medije. Forbes prenosi upozorenje talijanskog ministra poljoprivrede Stefana Patuanellija da će se Italija protiv hrvatskog zahtjeva “boriti adekvatno i ujedinjena.” Guverner Veneta Luca Zaia (Veneto je srce proizvodnje prosecca) odluku Europske komisije nazvao je “sramotnom”. “Odobrenje hrvatskog zahtjeva uništava povijest i identitet našeg kraja,” rekao je. Zabrinuti su i u Talijanskoj vinskoj uniji, odobrenje prošeka smatraju “opasnim presedanom” koji bi mogao “oslabiti imidž talijanskog proizvoda” i dodatno ugroziti talijanske proizvođače koji se godinama bore protiv lažnog deklariranja.

Nakon što odluka o prošeku bude objavljena u Službenom listu Europske unije Italija ima dva mjeseca vremena da uloži prigovor i argumentira ga, a Europska komisija ga je dužna razmotriti i odgovoriti na njega. Na prijetnje barikadama, piše Večernji list, reagirao je HDZ-ov eurozastupnik Tomislav Sokol koji ih naziva neukusnima i neprimjernima. Tonino Picula smatra da “ponovno svjedočimo negativnim interpretacijama koje dolaze od etabliranih i puno većih talijanskih proizvođača koji se protive objave hrvatskog zahtjeva za zaštitu u Službenom glasniku EU”. Talijanske optužbe za imitiranje smatra “prilično uvredljivima prema našoj tradiciji i našim vinarima.” 

Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.