Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Vinogradarska godina 2021. klimatski je bila itekako problematična. Loze su se borile protiv mraza, tuče, velikih vrućina i nedostatka vode. Kult Plave Kamenice anketirao je niz vodećih vinara iz najvažnijih hrvatskih vinogradarskih područja o glavnim značajkama i potencijalnoj kvaliteti ovogodišnje berbe. Prema njihovim odgovorima čini se da su, svim problemima usprkos, prilično zadovoljni.
Dapače, zasad se može reći da hrvatska vinska industrija poslije izvrsne lanjske godine očekuje još jednu vrhunsku berbu, uglavnom s manjim prinosima. Evo što kažu vinogradari i enolozi:
Na Plešivici je ove godine mraz izazvao priličnu katastrofu. Mraz je došao u noći sa 6. na 7. travnja. Izgubili smo oko 40 do 50 posto grožđa. Ono što je ostalo, u izvrsnom je stanju. Počeli smo brati prije tri dana. Grožđe je zdravo, šećeri su visoki kao i kiseline, tako da svi parametri ukazuju na grožđe vrhunske kvalitete. Naravno, treba pričekati fermentaciju da bi se vidjelo kakva će biti vina, ali prilično sam optimističan. Suša i vrućine nisu utjecali na kvalitetu našeg grožđa. Loze nisu došle u stanje stresa jer kod nas korijeni idu duboko u zemlju, a mislim da je i biodinamika odradila svoje. Imat ćemo, čini se, iznimno dobru godinu s ekstremno malim prinosima zbog mraza.
Graševina u Kutjevu naprosto ignorira sve moguće stresove i probleme, pa tako i sušu. Za razliku od ranih sorti graševina dozrijeva lijepo i polako i urod joj je optimalan. Ove će godine dominirati grožđe vrhunske kvalitete za vina kompleksnih, bogatih aroma i punog tijela. Isto tako, u ovoj se godini mogu očekivati i izvrsna vina iz izbornih berbi. Kao da nam graševina želi reći, po tko zna koji put, da je ona kraljica kutjevačkog vinogorja. Međutim, u problemu se mogu naći vinari koji proizvode velike količine “litrene” graševine, jer jednostavno neće biti grožđa za takav tip vina. Ja sam Dalmatinac, ali mislim da graševina i Slavonija općenito zaslužuju cijenu vina ništa manju od Dalmacije i Istre, i da svi u Slavoniji trebamo raditi u tom smjeru.
Kad je riječ o drugim sortama, činjenica jest da su biljke zbog suše doživjele stres. Međutim, kiša krajem kolovoza pomogla je da se oporave. Bobice su se napunile i možemo očekivati vrhunsku kvalitetu. Prinosi će biti manji što je, naravno, dobro.
Chardonnay i crni pinot za pjenušac već smo pobrali. Jako smo zadovoljni kvalitetom. Zbog pada noćnih temperatura chardonnay, pinot i sauvignon zadržali su visoke kiseline i niski pH a istodobno imaju visoke šećere, pa su svi parametri jako dobri. S obzirom na lijepo vrijeme u rujnu, od cabernet sauvignona, kasne sorte koja dugo dozrijeva, očekujem monumentalne rezultate.
Na Dingaču i ove godine očekujemo iznimno visoku kvalitetu grožđa. Premda smo imali jedno od najtoplijih i najsušnijih ljeta koje pamtim, takvo ekstremno vrijeme začudo nije utjecalo na kvalitetu grožđa. Dapače, berba će malo kasniti. Očekujemo da ćemo brati početkom listopada. Prinosi će biti niski, oko pola kilograma grožđa po trsu, što samo po sebi jamči visoku kvalitetu vina. Mislim da će 2021. biti jedna od najboljih berbi na Dingaču dosad.
Berba pošipa na Korčuli bila je odlična. Počeli smo brati 17. kolovoza a završili smo 7. rujna. Prezadovoljan sam kvalitetom. Pošip ne voli puno kiše, tako da je ova sezona za njega bila optimalna. Vinarija nam je puna dobrog vina tako da se doista veselim svakom danu ovogodišnje kampanje. Mislim da smo i zbog dovršetka podruma i nabave nove opreme digli kvalitetu u svim segmentima, što bi se moralo vidjeti na novom pošipu Nerica koji izlazi za Uskrs iduće godine. Kad je riječ o pošipu s posebnog položaja Mindel, mislim da je ovo jedna od njegovih najboljih berbi.
Godina je od samog početka bila vrlo čudna i problematična, sa zakašnjelom vegetacijom. U našim su se vinogradima problemi nastavili kroz cijelo ljeto, zbog ekstremno visokih temperatura. Na našem najvećem vinogradu gotovo da nije bilo kiše od svibnja pa do kraja kolovoza. Takvi su vremenski uvjeti uzrokovali kasniju berbu i značajno smanjenje prinosa.
Vjerujemo, međutim, da će kvaliteta ostati visoka, što potvrđuju prvi rezultati pošipa. Za plavac je još prerano bilo što prognozirati, no nadamo se da ćemo uz manje prinose zadržati visoku kvalitetu.
Ova vinogradarska godina u Baranji imala je identičan početak kao i četiri ili pet ranijih godina. Dakle, po zimi nije bilo značajnijeg snijega, svibanj je bio ćudljiv i dosta hladan, što je usporilo vegetaciju. Slijedili su mjeseci s izrazito visokim temperaturama.
Prvo smo 30. kolovoza brali chardonnay za bazna vina, a zatim bijeli pinot i crni pinot, također za bazna vina i rose. Berba graševine trebala bi početi sredinom rujna, a berbu za strukturiranija, bogatija vina treba još pričekati.
Zdravstveno stanje grožđa je odlično, a prinosi će biti prosječni. Svi glavni pokazatelji su povoljni, tako da možemo očekivati još jednu dobru vinsku godinu, koju će obilježiti vina s lijepim balansom svježine i tijela.
Berba u vinogradima Iločkih podruma počela je 7. rujna. Očekujemo da će trajati tridesetak radnih dana. Kvaliteta grožđa je izvrsna i kad je riječ o sladorima i o zdravstvenom stanju grožđa. Prvo smo počeli brati traminac i jako smo zadovoljni. Suša nam nije naštetila, zato što grožđe ipak dobro ponosi nedostatak vode i što su oborine, premda su padale u dugo odvojenim terminima, na kraju dostigle mjesečne prosjeke za Ilok. Sada se nadamo sunčanim i toplim danima tijekom cijele berbe.
Očekujemo da će berba početi oko 20. rujna. Vegetacija je u Međimurju kasnila puna tri tjedna u usporedbi s ranijim godinama. U svibnju je palo toliko kiše da bi je bilo dovoljno i za lipanj i za srpanj da smo je mogli tako rasporediti. Lipanj i srpanj bili su, nažalost, ekstremno sušni, što nije pogodovalo mladim vinogradima. Tek je u kolovozu došla kiša sa zahlađenjem. Vrijeme je trenutno lijepo i svježe, što je pogodno za dozrijevanje i razvoj aroma, po čemu je Međimurje prepoznatljivo. Prinosi će biti standardni, oko dva kilograma po trsu. Međutim, idućih petnaestak dana zapravo će odrediti kvalitetu berbe. Međimurje je najsjevernije hrvatsko vinogorje, pa nam je svaki sunčani dan iznimno bitan.
S berbom smo počeli 28. kolovoza. Brali smo grožđe za pjenušac (malvazija, chardonnay, bijeli pinot) Šestog rujna krenuli smo s mladim nasadom malvazije, dok ostale pozicije malvazije počinjemo brati krajem tjedna. U to su vrijeme u planu i berbe muškata žutog, kao i ostatka chardonnaya i bijelog pinota.
Ova je vegetacijska godina, kao i prethodne, imala pojedine specifičnosti poput proljetnih mrazova koji nas, međutim, nisu bitno oštetili. Općenito gledajući, na području Poreča berba kasni pet do šest dana u usporedbi sa zadnjih nekoliko godina, i to zbog nižih temperatura u svibnju koje su usporile vegetaciju. Raspored oborina nije nam išao na ruku, iako su kiše krajem kolovoza nadoknadile zaostatak. Ova godina pokazala je da ćemo morati razmišljati o uvođenju sustava za navodnjavanje vinograda jer loza bez vode ulazi u fazu stresa, što izravno utječe na količinu kalija u moštu, a samim tim i na vrijednost pH.
Očekujem jako dobro grožđe, jer se u vinogradima vidi da loza dobro radi, a svježije noći pozitivno utječu na kvalitetu i bijelog i crnog sortimenta. Bude li nas tijekom rujna vrijeme pomilovalo, mogla bi se desiti jako dobra berba i za crne kasne sorte.
Ova je vinogradarska godina bila jako zahtjevna. Prvo nam se dogodio mraz u fazi izbijanja pupova, a zatim kiša tijekom početka vegetacije. Naposljetku, 13. srpnja Motovun je pogodila snažna tuča koja je na nekim lokacijama uništila oko 20 posto malvazije. Budući da je tuča pala dva mjeseca prije berbe, ona nije utjecala na kvalitetu grožđa jer su se zahvaćene bobice već osušile.
S obzirom na sve ove okolnosti, zapravo smo jako zadovoljni kvalitetom grožđa. Mislim da je pred nama još jedna jako dobra berba. I kiseline i šećeri su malo viši, što je odlično za bijele sorte. Na crnim smo sortama skinuli urod čak do 70 posto. Bude li do kraja rujna lijepo vrijeme, crna vina morala bi biti odlična. Berba malvazije počinje krajem tjedna, slijedi muškat žuti, da bi berbu završili crnim sortama i grožđem za odležanu malvaziju.
Iako su klimatske promjene neupitne, a vidljive su kroz tople i relativno suhe zime a zatim proljetne oluje i kasne mrazove, istarski je poluotok zasad srećom pošteđen većih klimatskih ekstrema.
Zima je počela malo kišnijim vremenom, a veljača je bila vrlo topla u odnosu na tridesetgodišnji prosjek (1980-2010). Vegetacija je počela kasnije, ali u Istri vegetacija i inače kreće kasnije u usporedbi s kontinentalnom Hrvatskom, zbog moderirajućeg utjecaja mora koje dopušta tek postupno dizanje dnevnih temperatura u prvom dijelu godine.
Vrlo hladan travanj i hladan svibanj, opet u odnosu na tridesetgodišnji prosjek, uzorkovali su kasni start svih sorti. Neke sorte vjerojatno neće sustići zaostatke akumulacije sume temperatura potrebnih za puno dozrijevanje. Odgođeno dozrijevanje, odnosno pomak početka berbe s kraja kolovoza na rujan, savršena je prilika za dobre pjenušce, za odlične sauvignone, za svježe, voćne malvazije te za odlične merlote i refoške.
Morat ćemo se, međutim, malo više boriti oko postizanja zrelosti terana i cabernet sauvignona, pri čemu su važni rad na lisnoj masi i redukcija prinosa. Ostaje da vidimo što nam nosi zadnji tjedan rujna.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
