Visa Inspire

Kult Plave Kamenice

Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Kornati vina

Danas je godišnjica početka epidemije. Što se sve promijenilo?

korona-maske

Prije točno godinu dana u sjevernotalijanskom gradu Codogno zabilježen je prvi slučaj transmisije covida 19. Prve su smrti registrirane samo dva dana kasnije, 23. veljače. U Hrvatsku je virus stigao nekoliko dana poslije.

Do danas u svijetu je zabilježeno oko dva i pol milijuna umrlih, koji su oboljeli od korone. Najviše ih je u Americi, oko pola milijuna, dok je u Hrvatskoj umrlo skoro pet I pol tisuća ljudi zaraženih covidom 19.

Covid 19 izazvao je užasne tragedije, koje i dalje traju (u brazilskom Manausu u siječnju je, usred drugog vala, umiralo po stotinjak ljudi dnevno) doveo je zdravstvene sustave do puknuća, upropastio školovanje i sve što ide uz školu stotinama milijuna djece, zamalo uništio globalnu ekonomiju, te posebno pogodio njene sektore vezane uz putovanja, turizam, ugostiteljstvo i proizvodnju pića, što se sve uostalom, preslikalo na stanje u našoj zemlji.

Velike turističke tvrtke lani su postigle tek trećinu svog predepidemijskog godišnjeg prometa, restorani i kafići su u konstantnom predstečajnom stanju, a oko 1200 ih se već zatvorilo, dok su vinari I pivari izgubili najvažnije područje prodaje, ugostiteljstvo i hotelijerstvo. 

Tržište radne snage u ugostiteljstvu i turizmu danas je de facto  uništeno, a 2019. godine bilo je toliko pregrijano, da Jadran ne bi izdržao sezonu bez vojske konobara iz Srbije i Bosne i Hercegovine. No, važno je evidentirati i kako je korona promijenila naše normalne, više ili manje svakodnevne živote.

Prvo, prestali smo izlaziti i komunicirati: korona je, zabranom javnih okupljanja, lockdownom kafića i restorana, kao i radom od kuće, učinila društvo asocijalnim, što zvuči paradoksalno ali je sasvim točno. Mnogi su ljudi u ovih godinu dana promijenili svoje bazične komunikacijske  obrasce.

Budući da je nemoguće komunicirati isključivo preko smartphonea, postali smo skupina više ili manje izoliranih pojedinaca. Utoliko su masovne zabave poput ovih zadnjih ispred HNK, prirodni pokušaj otpora takvom stanju. Kućne zabave, kojih je puno više nego prije, pokušaj su održavanja privida normalnih životnih rituala.

Drugo, prestali smo putovati. Putovanje je esencijalna ljudska potreba. Da skoro svi nemamo potrebu putovati, turistička se industrija nikad ne bi razvila u jednu od najjačih na svijetu. A sad smo uglavnom vezani uz svoje mjesto stanovanje, dok je nekim zemljama u vrijeme najstrožeg lockdowna, sloboda kretanja bilo  ograničeno na pojedini kvart.

Treće, počeli smo lošije jesti što naravno, ostavlja trajne posljedice. Budimo realni, dostavna hrana uglavnom nije i ne može biti zdrava, a dobar broj ljudi koji nemaju vremena kuhati sada živi od dostavne hrane. Uostalom, samo broj zagrebačkih lokala koji pripremaju burgere i pizze u zadnjih se godinu dana doslovno udvostručio, što dovoljno govori o nutricionističkoj kvaliteti javne prehrane.

Četvrto, kod kuće, zapravo, često kuhamo lošije zbog teže  dostupnih dobrih sastojaka. Podsjetimo se, primjerice, da u vrijeme prvog lockdowna nisu radile tržnice, što znači da smo bili osuđeni na ugljikohidratsko proteinsku hranu iz supermarket. Bojimo se da će istraživanja pokazati kako je unatrag godinu dana došlo do strahovitog porasta potrošnje loših ugljikohidrata i loših masnoća.

Peto, počeli smo više piti kod kuće, što ne mora biti loše, ali ne mora biti ni genijalno. Supermarketi i vinoteke u zadnjih su godinu dana zabilježili rast prodaje vina: od laganog povećanja u trgovinskim lancima, do prave eksplozije u pojedinim zagrebačkim vinotekama, kojima je skoro svaki dan Badnjak.

Naravno da jako podržavamo veću prodaju vina, ali kad se pretjera s kućnom potrošnjom, ona može postati problem. Nažalost, rast potrošnje vina u maloprodaji nije u potpunosti spasio vinsku i pivsku industriju, jer maloprodaja ne može nadoknaditi zatvorene barove, hotele, restorane I kafiće.

Šesto, prestali smo konzumirati posve uobičajene sadržaje, koji su od djetinjstva dio našeg normalnog života, poput kina, kazališta i koncerata.  

Kao što su nam se izlasci uglavnom sveli na posjete supermarketima, tako nam se i konzumiranje svih mogućih informacija svelo isključivo na telefone i laptope. Epidemija je u ovih godinu dana promijenila konvencionalne oblike ljudskog ponašanja  više nego većina ratova I prirodnih katastrofa. I nemamo pojma kad će to prestati.

aqua-panna-sidebar
ulje-2021-naslovnica

aviation-gin

Danas je godišnjica početka epidemije. Što se sve promijenilo?

by Kult Plave Kamenice time to read: 3 min