Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji
Najave za ovogodišnju turističku sezonu imaju dvoznačni karakter. Turoperatori, hotelijeri pa čak i zrakoplovne kompanije ističu kako stotine milijuna ljudi jedva čeka da ponovno počnu putovati. Procjenjuje se da bi predstojeća sezona mogla biti iznimno dobra.
S druge strane, putovanja, osobito avionska, i dalje će zavisiti o sigurnosnim procedurama i o procijepljenosti u emitivnim zemljama i turističkim destinacijama. Ovogodišnji uspjeh hrvatskog turizma varirat će između želje za putovanjima i ograničenja putovanja.
Hrvatskoj će, kao i lani, pomoći superioran geopolitički položaj: Hrvatska se nalazi blizu najvažnijim emitivnim zemljama i za razliku od nekih drugih sredozemnih područja definitivno je sigurna destinacija. No, unutar Hrvatske vjerojatno će i ove godine biti golemih razlika u turističkim rezultatima. S obzirom na zasad poznate okolnosti, nije teško predvidjeti koja će hrvatska područja proći najbolje a koja bitno lošije.
Istra je i lani ostvarila četvrtinu svih hrvatskih turističkih noćenja (oko 13, 5 milijuna) a za ovu godinu mnogi iznajmljivači i hotelske kuće već primaju velik broj rezervacija. Bude li se masovnije letjelo, bit će to samo dodatni plus svim drugim istarskim komparativnim prednostima, poput relativno dobrih hotela, solidne gastronomije, raznovrsnih turističkih sadržaja, odličnog imidža i umjerenih cijena. Svemu ovome treba dodati i otvaranje punog profila autoputa, što će u Istru dovesti još više gostiju iz Zagreba, kao i iz istočnih dijelova Europe. Istra se nalazi pred šampionskom turističkom godinom ako epidemija bude pod kontrolom.
Na Kornatima i Murteru lani se okretao velik novac. Hrvatska je prošlog ljeta bilježila rekorde u broju i veličini jahti koje su posjećivale naš dio Jadrana. Budući da bi ove godine sezona ipak morala dulje trajati, za očekivati je da se taj trend nastavi.
Turistički oporavak Splita izravno ovisi o Ultri. Bude li Ultre, Split će ponovno bilježiti iznimno visoke turističke brojke. Split, naravno, u epidemijskoj godini nije mogao riješiti svoj glavni turistički strukturalni problem: činjenicu da nema velikih luksuznih hotela.
Dubrovnik je već sada suočen s nizom ograničenja. Čini se je da će sezona početi vrlo kasno, u svibnju ili možda čak u lipnju. Nadalje, jasno je da neće biti mnogo gostiju iz prekomorskih zemalja. Ni ove godine, barem ne u njenim prvom dijelu, ne treba očekivati ništa od kruzerskog turizma. Međutim, Dubrovnik je uvjerljivo najjači hrvatski turistički brend, u dobrom dijelu svijeta poznatiji od same Hrvatske. Stoga, ako se ove godine uistinu bude putovalo u mjeri koju najavljuju europski touroperatori, sigurno će se putovati i u Dubrovnik.
Kao autodestinacija razumnih cijena, Kvarner je lani zabilježio vrlo solidne turističke rezultate. Kvarner bi i ove godine mogao nastaviti rasti: Crikvenica i Rijeka dobivaju nove hotele, bolje od svih dosadašnjih. Lošinjski je turizam u mnogim aspektima na prilično visokoj razini, Krk je omiljena masovna destinacija…Strateški je problem kvarnerskog turizma što iz godine u godinu, ne računajući Lošinj i nekoliko malih hotela na opatijskoj rivijeri, zaostaje u luksuznom segmentu. Na Kvarneru, dakle, možemo očekivati rast ali ne i spektakularne rezultate.
Zagreb bi nažalost i ove godine mogao biti najveći turistički gubitnik u Hrvatskoj. U Zagrebu je sezona trajala cijelu godinu osim u skijaškom dijelu siječnja, a sad je jasno da se neće putovati barem do Uskrsa, što znači da je Zagreb već izgubio nekoliko mjeseci. Drugo, Zagreb su redovito posjećivale turističke grupe iz Azije, kojih ni ove godine neće biti, barem ne u značajnijem broju. Treće, centar Zagreba izgleda kao gradilište i zaista ne stvara dojam sigurnosti. Današnji, poslijepotresni Zagreb nije spreman za ozbiljan masovni turizam. Zagrebački masovni turizam trebao bi se početi snažnije oporavljati tek s idućim Adventom.
Hrvatske Vlade već petnaestak godina fantaziraju o usponu kontinentalnog turizma. Međutim, za kontinentalni turizam u Hrvatskoj i dalje nema elementarne infrastrukture: nema hotela i restorana, nema brendiranja pojedinih destinacija. Što je sve golema šteta. Osim toga, i ove će godine hrvatska turistička propaganda biti usmjerena uglavnom prema moru, jer je more sigurna opcija koja donosi veliki novac.
Dev & Hosting Plavi Pixel © 2023. Kult Plave Kamenice. All rights reserved.
