Visa Inspire

Kult Plave Kamenice

Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji

Kornati vina

Što je zapravo Gari Cappelli učinio za hrvatski turizam i restorane?

gari-capelli

Gari Capelli, hrvatski ministar turizma, u zadnjih je mjesec dana neprekidno u medijima, što je dobro jer je to Cappelliju sada posao. U kriznim situacijama poput sadašnje, šef sektora pogođenog krizom mora se stalno pojavljivati u javnosti. U posljednjih nekoliko mjeseci Gari Capelli prilično uspješno odrađuje i skoro sve druge segmente ministarskog posla.

Ovaj turistički profesionalac s Lošinja bitno je, primjerice, utjecao na niz Vladinih odluka u korist turističke i ugostiteljske industrije: od financijske pomoći turističkom sektoru, do krajnje liberalnog režima rada restorana u postepidemijskom razdoblju.

Nadalje, gospodin Capelli odrađuje, uz pomoć drugih članova Vlade i vrlo dobar posao na međunarodnom planu. Primjerice, još prije desetak dana glasnogovornik slovenske Vlade Jelko Kacin javno je tvrdio kako se slovensko-hrvatski granični prijelazi neće tako skoro otvoriti zbog slovenskog straha od korone da bi, eto, već drugi vikend zaredom kolone slovenskih turista ulazile u Hrvatsku.

Još je važnije da bi se mogla početi ostvarivati hrvatska strategija bilateralnih dogovora s pojedinim emitivnim državama, oko dolaska njihovih turista. Capelli je, dakle, neočekivano dobar krizni ministar. Zašto neočekivano? Pa zato jer sve što je napravio u prve tri godine mandata nije ukazivalo da je riječ o čovjeku koji je kadar uspješno upravljati hrvatskim turizmom i ugostiteljstvom.

Najveći je Cappellijev grijeh udvostručenje PDV-a za restorane na 25 posto, što je bio jedan od prvih poteza Plenkovićeve Vlade prema turizmu i ugostiteljstvu.

Svi, ali doslovno svi hrvatski ugostitelji danas potpisuju kako bi sadašnju krizu izazvanu višom silom podnijeli neusporedivo lakše da nije bilo udvostručenja PDV-a. Riječ je,dakle, o trajnom grijehu Vlade protiv restoranske a samim tim i protiv turističke industrije, koji je Cappelli morao ili spriječiti ili podnijeti ostavku. Ovako je suodgovoran za najteži udarac koji je bilo koja Vlada unatrag deset godina nanijela turizmu i ugostiteljstvu.

Drugo, gospodin Cappelli nije učinio ništa da bi reformirao Hrvatsku turističku zajednicu. Hrvatska turistička zajednica pati od dva teška problema. Prvi je financijska netransparentnost. Zadnji izvještaj državne revizije o HTZ-u koji barata golemim novcem, datira još iz 2014. godine a odnosi se na davnu 2012. godinu. Osim u rijetkim slučajevima poput Istarske i Zagrebačke turističke zajednice, sustav hrvatskih turističkih zajednica potpuno je nekompetentan.

Niz promotivnih akcija HTZ-a upravo su smiješne, a često kontraproduktivne; tipičan je recentni primjer nedavna odluka da štrukle predstavljaju hrvatsku gastronomiju na razini jedne UN-ove velike promotivne akcije. Ove godine više nego ikad turistima prodajemo more, a gastronomiju reklamiramo štruklama kojih na moru nema. Takvih se genijalnosti može dosjetiti samo HTZ.

Treće, Capelli nije učinio ništa bitno za precizniju kategorizaciju hotela u Hrvatskoj. Naime, kategorizacija hotela jedan je od težih autogolova hrvatskog turizma, jer se kroz nju gosti otvoreno varaju. Na fasadi opatijskog hotela Mozart i dalje, primjerice, stoji oznaka s pet zvjezdica, premda sam Capelli kao i svi Mozartovi gosti, vrlo dobro zna da taj loš i neudoban hotel zaslužuje u najboljem slučaju tri zvjezdice.

Takvih je primjera po cijeloj Hrvatskoj barem stotinjak, no Ministarstvo turizma funkcionira odveć oportunistički da bi se uopće usudilo upustiti u reviziju zvjezdica. Sustav hotelskih zvjezdica ne mora biti toliko presudan sam po sebi . Neke turističke zemlje ga ni nemaju kao obavezan element. Ali, oportunistički odnos prema sustavu zvjezdica pokazuje da Ministarstvo turizma zapravo ne promovira rast kvalitete hrvatske turističke ponude .

Četvrto, podjednako važno: Hrvatska i dalje nema ni jednu krovnu instituciju koja bi se brinula o obrazovanju budućih radnika u turističkoj i restoranskoj industriji. Rudi Štefan i Coca Cola HBC Hrvatska svojim su privatnim akcijama učinili  znatno više za stvaranje javne svijesti o značaju obrazovanja mladih ljudi u ugostiteljstvu i turizmu, nego samo Ministarstvo turizma.

Peto, ni za vrijeme Cappellijeva mandata u Hrvatsku nije ušao ni jedan luksuzni hotelski brend. Hrvatska je zadnjih šest godina, osim lani, bilježila visoke godišnje stope turističkog rasta i postala jedna od najpopularnijih europskih ljetnih destinacija. Međutim, niti jedan luksuzni hotelski brand još nije stigao u Hrvatsku;nema ni Four Seasonsa, ni Peninsule, ni St.Regisa, ni Ritz Carltona… A bez dolaska takvih brendova hrvatski turizam ne može kvalitativno napredovati.

Svi ovi argumenti, a moglo bi ih se nabrojati i elaborirati još (poput nepostojanja strategije kulturnog turizma) pokazuju da Gari Cappelli, neovisno o tome što se dobro ponaša u sadašnjoj krizi, nije bio dobar ministar turizma.

aqua-panna-sidebar
naslovnica-vinski-izvjestaj.2019
Naslovnica-ulje-2019-2020

aviation-gin

Što je zapravo Gari Cappelli učinio za hrvatski turizam i restorane?

by Kult Plave Kamenice time to read: 3 min